EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 3.6.2026.

COM(2026) 502 final

2026/0138(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava računalstva u oblaku i umjetne inteligencije (Akt o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije)

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2026) 502 final} - {SWD(2026) 502 final} - {SWD(2026) 503 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Tehnologije, usluge i aplikacije računalstva u oblaku i umjetne inteligencije posljednjih se godina više ne smatraju novim pojavama, već su postale neizostavni stupovi koji podupiru funkcioniranje našeg gospodarstva i društva. Umjetna inteligencija otvara dosad nezabilježene mogućnosti, od automatizacije i odlučivanja na temelju podataka do personaliziranih usluga, a računalstvo u oblaku pruža računalne resurse, sastavne dijelove softvera i sučelja potrebne za uspješan razvoj i uvođenje umjetne inteligencije. Brzo širenje umjetne inteligencije dovelo je do nezapamćene potražnje za računalnim sposobnostima, koja i dalje raste. Računalna infrastruktura stoga više nije samo tehnička imovina, već je postala strateški resurs nužan za gospodarsku sigurnost, suverenitet, otpornost i konkurentnost Unije.

Kako je Mario Draghi naveo u izvješću „Budućnost europske konkurentnosti”, EU mora zadržati uporište u područjima u kojima je potrebna tehnološka suverenost, kao što su sigurnost i šifriranje („suverena rješenja računalstva u oblaku”), te ojačati domaće sposobnosti i infrastrukturu u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije kako bi smanjio kritične vanjske ovisnosti. U tu svrhu u tom izvješću poziva Europsku komisiju da poduzme ciljane mjere za ponovno preuzimanje i zadržavanje kontrole nad podatkovnim uslugama i uslugama računalstva u oblaku, povećanje domaćeg računalnog kapaciteta te uspostavu pouzdanog mehanizma financiranja i privlačenja talenata radi poticanja inovacija.

Ti su ciljevi kasnije uključeni u europski Akcijski plan za kontinent umjetne inteligencije, u kojem je iznesen strateški plan za postizanje vodećeg položaja Europe u području umjetne inteligencije. Za ostvarivanje tog cilja presudna je povezanost pet ključnih područja, i to računalne infrastrukture, podataka, vještina, razvoja i uvođenja algoritama umjetne inteligencije te pojednostavnjenja propisa. U tijeku je uvođenje UI tvornica i gigatvornica kako bi se europskim poduzećima i istraživačima kojima su potrebne sposobnosti u području umjetne inteligencije omogućio širok pristup računalnim resursima sljedeće generacije i velikog kapaciteta. EU te aktivnosti mora popratiti povećanjem kapaciteta računalstva u oblaku i podatkovnih centara kako bi podupro šire uvođenje i primjenu umjetne inteligencije.

Ograničeni kapaciteti podatkovnih centara ozbiljno ugrožavaju sposobnost Unije da iskoristi prednosti digitalne transformacije i uvede rješenja koja se temelje na umjetnoj inteligenciji, posebno ona za koja je potreban računalni kapacitet niske latencije. Naime, brzo uvođenje podatkovnih centara u EU-u otežano je zbog nekoliko prepreka. Budući da su potrebe za pohranom i obradom podataka sve veće, osobito zbog naglog povećanja radnih opterećenja povezanih s umjetnom inteligencijom, manjak kapaciteta podatkovnih centara u EU-u prisiljava europska poduzeća da za kritična radna opterećenja koriste infrastrukturu stranih velikih pružatelja računalnih usluga. Zbog toga je EU manje privlačno odredište za tehnološka ulaganja nego regije s obilnijim i jeftinijim računalnim resursima.

Postojeće okruženje računalstva u oblaku i umjetne inteligencije izrazito je ovisno o ograničenom broju pružatelja usluga iz trećih zemalja. Tržište usluga računalstva u oblaku u EU-u znatno raste, no tržišni udio pružatelja usluga iz EU-a smanjio se s 29 % u 2017. na 15 % u 2022. te otad stagnira.

Trenutačno je više od 70 % europskog tržišta računalstva u oblaku pod kontrolom triju velikih pružatelja usluga u oblaku izvan EU-a. Veliki etablirani tržišni subjekti pod nadležnošću su trećih zemalja u kojima se primjenjuju zakoni s izvanteritorijalnim učinkom, uključujući zakone o pristupu podacima i njihovu prijenosu, koji mogu biti u suprotnosti s temeljnim pravima i okvirima za zaštitu podataka EU-a. Osim toga, zbog te su ovisnosti europski korisnici izloženi rizicima povezanima s prekidima u radu, posebno u slučajevima u kojima bi jednostrane odluke aktera iz trećih zemalja mogle omesti pružanje usluga.

Europa u tom kontekstu raspolaže vrhunskim istraživačkim i razvojnim kapacitetima, dinamičnim zajednicama otvorenog koda i kvalitetnom industrijskom bazom u područjima računalstva u oblaku i umjetne inteligencije, ali njihov potencijal uglavnom ostaje neiskorišten.

Stoga je Komisija pripremila Prijedlog akta o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije („Prijedlog”), kojim nastoji odgovoriti na problem ograničene i geografski koncentrirane dostupnosti računalnog kapaciteta u EU-u i ublažiti rizike povezane s ovisnošću o uslugama računalstva u oblaku i umjetne inteligencije neeuropskih pružatelja usluga. Svrha je Prijedloga:

(1)povećati računalne kapacitete te potaknuti razvoj i uvođenje umjetne inteligencije u EU-u primjenom inovativnih i održivih tehnologija računalstva u oblaku i umjetne inteligencije;

(2)stvoriti povoljne uvjete za uvođenje održivog i inovativnog računalnog kapaciteta u cijeloj Uniji;

(3)otkloniti zabrinutosti zbog suvereniteta nad podacima i operativnog kontinuiteta računalstva u oblaku i umjetne inteligencije;

(4)ojačati otpornost pružanja usluga računalstva u oblaku, prije svega u javnom sektoru, radi zaštite javnog poretka.

Prijedlog odgovara na potrebu za koordiniranim „ekosustavnim pristupom” kako bi EU postao konkurentniji i otporniji u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije. U njemu se objedinjuju mjere na strani ponude za jačanje domaćih sposobnosti, mjere na strani potražnje za poticanje uvođenja te mjere za poticanje inovacija i ulaganja u računalstvo u oblaku i umjetnu inteligenciju. Posebna se pozornost posvećuje otvorenom kodu kao sredstvu za jačanje tehnološke suverenosti u skladu sa Strategijom EU-a za otvoreni kod, čiji je cilj promicanje otvorenih europskih alternativa u cijelom europskom skupu tehnoloških komponenti.

Prvo, Prijedlogom se podupiru projekti proizišli iz inicijative za istraživanje i inovacije pokrenute na temelju tog okvira i provedene u suradnji s državama članicama. Ta će inicijativa objediniti mreže, računalstvo u oblaku, umjetnu inteligenciju i softver u usklađene ekosustave kako bi se riješila sljedeća pitanja:

(1)budući izazovi u području energetski učinkovite računalne infrastrukture;

(2)autonomija u cijelom skupu komponenti računalstva u oblaku;

(3)napredne sposobnosti EU-a u području naprednih UI tehnologija, kao što su pionirska, fizička i industrijska umjetna inteligencija;

(4)uvođenje računalstva u oblaku i umjetne inteligencije u javnom i privatnom sektoru.

U Prijedlogu se posebna pozornost posvećuje velikim međusektorskim inicijativama za pronalazak glavnih tehnoloških i industrijskih rješenja koja su za Uniju strateški važna („veliki pothvati”). Dokazat će se njihova izvedivost i utrti put sličnim inicijativama u budućnosti te će se stvoriti uvjeti za ulaganja u infrastrukturu i tehnologije sljedeće generacije.

Drugo, kao odgovor na sve veći manjak kapaciteta podatkovnih centara, u Prijedlogu se uspostavlja okvir za jednostavnije i usklađeno uvođenje podatkovnih centara u cijelom EU-u, koji moraju biti održivi. Cilj je utrostručiti kapacitet EU-a u sljedećih pet do sedam godina i dosegnuti potreban kapacitet do 2035. uz geografski uravnoteženu raspodjelu u svim državama članicama. U tu se svrhu u Prijedlogu predstavlja mehanizam za utvrđivanje i podupiranje strateških projekata podatkovnih centara koji uključuju visoku razinu inovativnosti i održivosti ili doprinose uravnoteženoj raspodjeli računalnog kapaciteta.

Treće, Prijedlogom se nastoje smanjiti rizici koji proizlaze iz ovisnosti EU-a o uslugama računalstva u oblaku iz trećih zemalja uz pomoć jedinstvenog okvira suverenosti na razini EU-a. Sadržava usklađen skup kriterija za više razina suverenosti usluga računalstva u oblaku, koji se može provjeriti revizijom, kao i okvir za ocjenjivanje i službeno priznavanje usluga na određenoj razini suverenosti. Naposljetku, obvezuje države članice na provedbu procjena rizika za suverenost radi utvrđivanja podsektora i primjera upotrebe u kojima bi trebalo koristiti usluge usklađene s odgovarajućim razinama suverenosti kako bi se primjereno zaštitila povjerljivost podataka, postigla operativna autonomija i spriječila šteta koja bi mogla ugroziti javni poredak.

Kao dopuna reviziji Akta o kibernetičkoj sigurnosti (Akt o kibernetičkoj sigurnosti 2), čiji je cilj ublažiti rizike u lancu opskrbe, Prijedlog omogućuje javnim naručiteljima korištenje suverenih usluga računalstva u oblaku. Prijedlog i Akt o kibernetičkoj sigurnosti 2 zajedno otklanjaju dugogodišnje pravne praznine u području suverenosti i netehničkih rizika. S druge strane, usluge računalstva u oblaku u Europi moraju ispunjavati visoke standarde kibernetičke sigurnosti, zbog čega je potreban pouzdan okvir za kibernetičku sigurnost koji može sveobuhvatno odgovoriti na današnje probleme u području geopolitičke sigurnosti. U tom zakonodavnom kontekstu nastavit će se rad na Europskom programu za kibernetičkosigurnosnu certifikaciju usluga u oblaku (EUCS). 

Naposljetku, Prijedlog sadržava okvir koji javnim naručiteljima omogućuje da donose utemeljene odluke o kupnji i iskoriste svoju kupovnu moć za smanjenje postojećih ovisnosti. U tu svrhu uvode se sektorski kriteriji za dodjelu s dodanom vrijednošću EU-a i omogućuje zajednička nabava radi poticanja inovacija i rasta, pri čemu je u prvom planu stvaranje konkretnih prilika za manje pružatelje usluga sa sjedištem u EU-u.

Mjere utvrđene u Prijedlogu postavljaju temelje za otporan ekosustav računalstva u oblaku i umjetne inteligencije visokih performansi u EU-u. Zahvaljujući njima Europa se pozicionira kao korisnik naprednih digitalnih tehnologija, ali i kao globalno središte pouzdane, suverene i prilagodljive digitalne infrastrukture koje može oblikovati standarde, kapacitete i tržišta sljedećeg tehnološkog vala.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Prijedlog je u skladu s pravilima o promjeni usluga obrade podataka uvedenima Aktom o podacima. Taj akt omogućuje promjenu pružatelja usluga i uklanja ključne izvore ovisnosti o određenom pružatelju usluga kako bi se pružatelji usluga računalstva u oblaku u EU-u natjecali na temelju kvalitete, inovacija i cijene. Cilj mu je korisnicima usluga u oblaku omogućiti da slobodno odaberu pružatelja usluga koji najbolje odgovara njihovim potrebama i kombiniraju ponude više pružatelja usluga u okviru pristupa koji se sastoji od više oblaka.

Međutim, Akt o podacima nije usmjeren na postizanje konkurentnije ponude europskih usluga računalstva u oblaku ili poticanje raznolikijeg skupa pružatelja usluga računalstva u oblaku na ulazak na tržište.

Akt o podacima otvara put prema mogućem smanjenju ovisnosti o neeuropskim pružateljima usluga, ali ne i prema suverenijem i pouzdanijem sektoru računalstva u oblaku u EU-u. Međutim, njegove odredbe o promjeni pružatelja usluga u oblaku i interoperabilnosti korisnicima omogućuju da odlučnije prihvate europske usluge računalstva u oblaku. Akt o podacima stoga je stvorio preduvjete za donošenje ovog Prijedloga.

Prijedlog je u skladu i s Aktom o digitalnim tržištima. Taj akt obuhvaća usluge računalstva u oblaku kao osnovnu uslugu platforme, što znači da bi pružatelji usluga računalstva u oblaku kojima je utvrđen status nadzornika pristupa morali ispuniti skup obveza radi povećanja pravednosti i mogućnosti neograničenog tržišnog natjecanja. Dosad nijednom pružatelju usluga računalstva u oblaku nije utvrđen status nadzornika pristupa za njegove usluge. Međutim, Komisija je 18. studenog 2025. na temelju tog akta pokrenula tri istraživanja tržišta usluga računalstva u oblaku. U dva će se procijeniti bi li dvama pružateljima usluga trebalo utvrditi status nadzornika pristupa za njihove usluge računalstva u oblaku (tj. djeluju li kao važne točke pristupa između poslovnih korisnika i krajnjih korisnika). Treće se odnosi na procjenu može li se Aktom o digitalnim tržištima uspješno suzbiti praksa koja može ograničiti konkurentnost i pravednost u sektoru računalstva u oblaku u EU-u.

Iako bi se određeni pružatelji usluga računalstva u oblaku mogli regulirati i ovim Prijedlogom i Aktom o digitalnim tržištima, taj akt ipak ima drukčije ciljeve i ne uključuje mjere koje bi aktivno promicale prihvaćanje suverenih usluga računalstva u oblaku. Akt o digitalnim tržištima usmjeren je samo na održavanje i promicanje pravednog tržišta računalstva u oblaku u Uniji s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja te reguliranje određenih ponašanja poduzeća kojima je utvrđen status nadzornika pristupa. Drugim riječima, primjenjuje se na drukčijoj razini u odnosu na Prijedlog, koji je pak usmjeren na prihvaćanje i korištenje usluga koje se pružaju.

Prijedlog ujedno podupire ključne ciljeve UI akta. Tim se aktom usklađuju pravila za stavljanje UI sustava i UI modela opće namjene na tržište EU-a, čime se poboljšava funkcioniranje unutarnjeg tržišta i promiče uvođenje antropocentrične i pouzdane umjetne inteligencije duž lanca vrijednosti. UI aktom postiže se visoka razina zaštite zdravlja, sigurnosti i temeljnih prava, no on se ne odnosi na aspekte suverenosti.

Prijedlog dodatno dopunjuje širi okvir digitalne politike EU-a, uključujući Strategiju EU-a za otvoreni kod, program politike za digitalno desetljeće i Strategiju za primjenu umjetne inteligencije. 

U Strategiji EU-a za otvoreni kod predlaže se niz ciljanih mjera za poticanje otvorenog koda radi jačanja suverenosti, konkurentnosti i sigurnosti, od kojih su neke predložene i u Aktu o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije.

Program politike za digitalno desetljeće obuhvaća četiri glavne točke u okviru kojih su utvrđeni njegovi ciljevi, a to su (i) stanovništvo s digitalnim vještinama i visokokvalificirani digitalni stručnjaci, (ii) sigurne i održive digitalne infrastrukture, (iii) digitalna transformacija poduzeća i (iv) digitalizacija javnih usluga. Naime, u tom je programu utvrđen cilj praćenja uvođenja rubnih čvorova, ali ne i mjerenja napretka u uvođenju računalnog kapaciteta ili podatkovnih centara u EU-u niti su predviđene konkretne mjere potpore za njihovo uvođenje. Ovaj Prijedlog dopunjuje program politike za digitalno desetljeće jer se oslanja na postojeći godišnji postupak praćenja, čime se ostvaruju sinergije s postojećim okvirom. Osim toga, podupire ostvarivanje svih četiriju prioriteta programa politike za digitalno desetljeće jer uključuje konkretne mjere za razvoj inovativnih tehnologija koje omogućuju funkcioniranje umjetne inteligencije, proširenje računalnog kapaciteta i stvaranje okvira povjerenja za veću primjenu računalstva u oblaku i umjetne inteligencije.

Nadalje, u Strategiji za primjenu umjetne inteligencije utvrđuju se konkretne mjere za iskorištavanje transformacijskog potencijala umjetne inteligencije, pri čemu je u prvom planu poticanje njezina uvođenja u ključnim industrijskim sektorima i javnom sektoru. Osim toga, uvode se mjere potpore usmjerene na uklanjanje međusektorskih poteškoća u razvoju i uvođenju umjetne inteligencije kako bi se ojačala tehnološka suverenost EU-a. Ovaj Prijedlog podupire te ciljeve i doprinosi njihovu ostvarenju jer se njime uvode ciljane mjere za potporu razvoju i uvođenju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije, povećanje pristupa računalnom kapacitetu i izgradnju povjerenja u usluge računalstva u oblaku.

Prijedlog je potpuno u skladu s Komunikacijom EU-a o Međunarodnoj digitalnoj strategiji iz lipnja 2025. Njime se uspostavlja transparentan i nediskriminirajući plan za digitalnu autonomiju koji omogućuje EU-u da izgradi vlastitu otpornu i suverenu tehnološku infrastrukturu, a može poslužiti i kao pouzdan i pravno utemeljen predložak za međunarodna partnerstva i multilateralno upravljanje u inozemstvu. U potpunosti je u skladu s međunarodnim obvezama i partnerstvima Unije, a subjektima iz partnerskih zemalja koji zadovoljavaju kriterije za potrebne razine jamstva Unije omogućit će pristup unutarnjem tržištu.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Prijedlog dopunjuje širi okvir politika EU-a u području kibernetičke sigurnosti i digitalne otpornosti.

Ovaj Prijedlog treba tumačiti zajedno s Prijedlogom za preispitivanje Akta o čipovima, koji uključuje mjere za jačanje suradnje između lanca opskrbe poluvodičima i krajnjih tržišta radi poticanja ulaganja u napredne poluvodiče, povećanja otpornosti lanca opskrbe i stvaranja potražnje.

Direktiva o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (NIS2) poboljšava upravljanje rizicima u području kibernetičke sigurnosti kojima su izloženi pružatelji usluga računalstva u oblaku i podatkovnih centara u EU-u, što doprinosi većem povjerenju. Međutim, ne sadržava mjere za poticanje prihvaćanja i korištenja takvih usluga te se odnosi isključivo na tehničke aspekte kibernetičke sigurnosti, a ne na šira pitanja suverenosti.

Kako je prethodno objašnjeno, ovim se Prijedlogom Akt o kibernetičkoj sigurnosti, čija je glavna tema kibernetička sigurnost računalstva u oblaku, dodatno dopunjuje aspektima suverenosti. Certifikacija na temelju tog akta može obuhvaćati tehničke kriterije kibernetičke sigurnosti, ali nije prikladna za pitanja suverenosti koja nadilaze te tehničke elemente. Agencija Europske unije za kibernetičku sigurnost (ENISA) u međuvremenu radi na razvoju europskog programa za kibernetičkosigurnosnu certifikaciju usluga u oblaku (EUCS), koji još nije donesen. Kad bude dovršen, mogao bi se uključiti u okvir za suverene usluge računalstva u oblaku kao jedan od načina provjere ispunjava li usluga obuhvaćena revizijom najviše standarde kibernetičke sigurnosti. Nadalje, predloženim preispitivanjem Akta o kibernetičkoj sigurnosti jača se pouzdanost lanca opskrbe hardverskim i softverskim komponentama IKT-a.

Prijedlog podupire i ciljeve Akta o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA). Tim se aktom utvrđuju obveze usklađenosti za pružatelje usluga računalstva u oblaku. Neizravno obuhvaća pružatelje usluga računalstva u oblaku koji pružaju usluge određenim financijskim subjektima ili imaju dovoljno važnu ulogu u smislu operativne otpornosti. Ima sektorsko područje primjene, tj. posebno je namijenjen financijskom sektoru. U skladu s Aktom o digitalnoj operativnoj otpornosti pružatelji usluga računalstva u oblaku moraju upravljati IKT rizicima i redovito testirati odgovor na incidente kako bi ispunili zahtjeve za ključne treće strane pružatelje usluga. Relevantne financijske institucije, koje mogu biti javne, moraju provesti dubinsku analizu pružatelja usluga računalstva u oblaku s kojima surađuju.

Prijedlog podupire i ciljeve Strategije za Uniju pripravnosti, u kojoj se ovisnost o ključnoj digitalnoj infrastrukturi prepoznaje kao sistemski rizik te se poziva na pristup koji obuhvaća sve razine vlasti kako bi se osnovne usluge nastavile kontinuirano pružati u kriznim scenarijima. Okvir suverenosti uspostavljen ovom Uredbom, a posebno mehanizam za procjenu rizika iz članka 29., izravno doprinosi dimenziji digitalne pripravnosti te strategije jer omogućuje da se usluge računalstva u oblaku i umjetne inteligencije koje podupiru upravljanje kriznim situacijama, koordinaciju civilne zaštite i operacije odgovora na katastrofe pružaju na odgovarajućoj razini jamstva Unije. Prijedlog je stoga u skladu sa širim ciljevima politike Unije u području otpornosti i pripravnosti te ih podupire.

Prijedlog je u skladu s postojećim pravilima o obradi osobnih podataka, uključujući Opću uredbu o zaštiti podataka (OUZP) te okvir EU-a i SAD-a za privatnost podataka. Međutim, okvirom EU-a i SAD-a za privatnost podataka uređuju se samo transatlantski prijenosi podataka, ali ne i pitanja suverenosti povezana s ovisnošću o pružateljima usluga iz trećih zemalja. Ovaj Prijedlog stoga dopunjuje taj okvir jer pojam suverenosti nadilazi prijenose podataka te obuhvaća i operativnu autonomiju.

Prijedlog dopunjuje i direktive o javnoj nabavi. Javna tijela u EU-u uvelike ovise o neeuropskim pružateljima usluga računalstva u oblaku, a uzroci tog problema iziskuju precizan i usmjeren sektorski pristup, koji nije obuhvaćen postojećim direktivama o javnoj nabavi i koji bi bilo teško na odgovarajući način obuhvatiti horizontalnim pristupom. U Prijedlogu se stoga predviđa sektorski pristup suverenosti, čiji se brojni aspekti ne mogu obuhvatiti horizontalnom pravnom stečevinom kojom se utvrđuju opća načela za osmišljavanje postupaka javne nabave. Prijedlog uključuje dodatne kriterije za dodjelu, koji su ujedno prilagođeni posebnostima usluga računalstva u oblaku i ključnim ovisnostima o trećim zemljama u tom sektoru.

Prijedlog dopunjuje Akt o digitalnim mrežama, koji podupire razvoj pouzdanih, brzih, sigurnih i najsuvremenijih digitalnih mreža, što pogoduje uvođenju podatkovnih centara u EU-u jer je za njih preduvjet brza povezivost na gigabitnoj i višoj razini. Prijedlog se oslanja na napredak u području povezivosti ostvaren Aktom o digitalnim mrežama. U skladu s tim ostaje usmjeren na uvođenje kapaciteta podatkovnih centara, a ne na prethodnu ili usporednu izgradnju potrebne infrastrukture za povezivost. U Aktu o digitalnim mrežama razmatra se i konvergencija mrežne infrastrukture, uključujući scenarije u kojima pružatelj usluga računalstva u oblaku upravlja elektroničkom komunikacijskom mrežom i dosad nije podlijegao obvezama na temelju Europskog zakonika elektroničkih komunikacija iako je obuhvaćen njegovim područjem primjene. U tom će se aktu stoga pojasniti postupci za povezivost između pružatelja raznih mreža i drugih sudionika na tržištu u okviru šire suradnje u ekosustavu.

Prijedlog doprinosi ciljevima Direktive o energetskoj učinkovitosti jer usmjerava industriju podatkovnih centara prema većoj energetskoj učinkovitosti. Međutim, ta je direktiva ograničena na pitanja transparentnosti i ugleda te ne uključuje poticaje za operatere podatkovnih centara da poboljšaju svoju održivost ni mjere za ubrzavanje razvoja održivih podatkovnih centara u cijelom EU-u ili za povećanje s njima povezanih ulaganja.

Slično tomu, Kodeks ponašanja EU-a o energetskoj učinkovitosti podatkovnog centra ne odnosi se na mjere za uvođenje podatkovnih centara, već isključivo na praksu upravljanja tim centrima. Prijedlog stoga sadržava mjere za poticanje uvođenja energetski učinkovitih podatkovnih centara u skladu sa Strateškim planom za digitalizaciju i umjetnu inteligenciju u energetici, čiji je cilj optimizirati potrošnju energije u digitalnim tehnologijama, ali i ubrzati usporednu zelenu i digitalnu tranziciju EU-a. Za potrebe utvrđivanja održivih podatkovnih centara u Prijedlogu se upućuje na program ocjenjivanja osmišljen u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti.

Prijedlog dopunjuje i Paket mjera za europske mreže, čiji je cilj uspostaviti mreže spremne za preuzimanje budućih opterećenja na horizontalan način. U tom se kontekstu Prijedlog bavi ulogom podatkovnih centara kao krajnjih korisnika kapaciteta mreže. Propisuje se da se pri odabiru njihove lokacije u obzir uzima dostupnost mreže i da se informacije razmjenjuju dovoljno unaprijed kako bi ih se iskoristilo pri planiranju mreže i time omogućilo pravodobno povezivanje podatkovnih centara.

U Paketu mjera za europske mreže utvrđuju se načini na koje države članice mogu ubrzati priključenje na mrežu, uključujući učinkovitije uređenje čekanja na priključenje. To se može postići, na primjer, tako da se u obzir uzme spremnost projekta i upotrebe koje su povoljne za mrežu umjesto da se zahtjevi obrađuju prema redoslijedu zaprimanja. Prijedlog se nadovezuje na ta razmatranja.

Prijedlog dopunjuje i Direktivu o obnovljivoj energiji te se na nju može nadovezati. Podatkovni centri mogu iskoristiti povećanu dostupnost energije iz obnovljivih izvora i kapacitet za skladištenje čak i ako nisu obuhvaćeni tom direktivom. Relevantan čimbenik u određivanju lokacija za brže uvođenje podatkovnih centara mogla bi biti i blizina područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije.

U Aktu o ubrzanju industrijskog razvoja predlažu se mjere za ubrzavanje izdavanja dozvola, uključujući načelo „jedan projekt, jedan postupak” i jedinstveni digitalni postupak koji obuhvaća cijeli proces izdavanja dozvola. Osim toga, u skladu s tim aktom države članice dužne su proglasiti barem jedno područje ili klaster ubrzanog razvoja industrijske proizvodnje u kojem se primjenjuju dodatne mjere za olakšavanje poslovanja, uključujući prioritetni pristup materijalima i pristup financiranju EU-a. Međutim, budući da se predložene mjere za ubrzanje industrijskog razvoja odnose samo na proizvodna postrojenja, one ne odgovaraju posebnim potrebama podatkovnih centara ni koristima koje oni donose. Drugim riječima, podatkovni centri nisu obuhvaćeni područjem primjene Akta o ubrzanju industrijskog razvoja. Uzimajući u obzir te razlike, Prijedlog te opće mjere ubrzanja razvoja industrijske proizvodnje dopunjuje mjerama prilagođenima bržem uvođenju podatkovnih centara.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna je osnova ovog Prijedloga članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kojim se EU ovlašćuje za donošenje mjera za poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta usklađivanjem nacionalnih odredaba.

Uvođenje podatkovnih centara trenutačno je fragmentirano zbog razlika u nacionalnim pristupima proširenju kapaciteta, zahtjevima koji se odnose na održivost i postupcima izdavanja dozvola. To bi moglo dovesti do regulatornih razlika koje mogu ugroziti unutarnje tržište.

Razlike u praksi javne nabave usluga računalstva u oblaku i nedosljedni kriteriji suverenosti pružateljima usluga mogu otežati neometano poslovanje u državama članicama, što bi dovelo do neučinkovitosti tržišta i nejednakih uvjeta tržišnog natjecanja.

U tom kontekstu intervencija na razini EU-a u obliku zakonodavnog prijedloga opravdana je na temelju članka 114. UFEU-a jer joj je cilj ukloniti prepreke unutarnjem tržištu i izjednačiti uvjete za pružatelje usluga računalstva u oblaku.

Osim toga, Prijedlog se temelji na članku 173. stavku 3. UFEU-a, koji je pravna osnova za mjere jačanja industrijske konkurentnosti i inovacijskih kapaciteta EU-a. Trenutačni manjak računalnog kapaciteta u EU-u ograničava mogućnost europskih industrija da u potpunosti iskoriste prednosti tehnologija računalstva u oblaku i umjetne inteligencije, osobito onih za koje je potrebno računalstvo visokih performansi i niske latencije. Ova inicijativa povećava dostupnost energetski učinkovitog računalnog kapaciteta te podupire razvoj i uvođenje najsuvremenijih tehnologija računalstva u oblaku i umjetne inteligencije, stoga izravno doprinosi jačanju industrijske konkurentnosti i tehnološkog vodstva Europe u skladu s ciljevima iz članka 173. stavka 3. UFEU-a.

Budući da Prijedlog ima dva cilja (otkloniti narušavanje unutarnjeg tržišta i ojačati industrijsku konkurentnost EU-a), donijet će se kao jedinstven zakonodavni instrument na temelju kumulativne pravne osnove iz članka 114. i članka 173. stavka 3. UFEU-a. Ta zajednička pravna osnova funkcionira kao jedinstven regulatorni odgovor na međusobno povezana pitanja fragmentacije tržišta i strateške izgradnje industrijskih kapaciteta u ekosustavu računalstva u oblaku i umjetne inteligencije u EU-u.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost) 

Djelovanje EU-a ima jasnu dodanu vrijednost jer rješava problem ograničene i geografski koncentrirane dostupnosti računalnog kapaciteta. Zajednički pristup ubrzavanju uvođenja podatkovnih centara omogućuje usklađeno planiranje i geografski uravnoteženo uvođenje računalnog kapaciteta, a ujedno se izbjegava nadmetanje u snižavanju standarda i smanjuje regulatorna složenost za ulagače i operatere podatkovnih centara.

EU je u jedinstvenom položaju da politike ulaganja i ubrzavanja razvoja uskladi sa zajedničkim prioritetima i spriječi fragmentaciju. Djelovanje na razini EU-a svim bi poduzećima i javnim upravama omogućilo pristup računalnom kapacitetu koji je dovoljan za njihove potrebe, što je preduvjet da Europa postane kontinent umjetne inteligencije.

Djelovanje EU-a usmjereno na smanjenje ovisnosti o uslugama računalstva u oblaku neeuropskih pružatelja donosi koristi koje nadilaze ono što bi države članice mogle postići pojedinačno, osobito kad je riječ o uklanjanju temeljnih tržišnih nedostataka povezanih s nepotpunim informacijama. To će poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta i omogućiti pružateljima usluga računalstva u oblaku da se prošire izvan svojih nacionalnih tržišta.

•Proporcionalnost

U Prijedlogu se zauzima ciljani i razmjerni pristup kritičnim uskim grlima na jedinstvenom tržištu, posebno nedostatku računalnog kapaciteta i prekomjernom oslanjanju na pružatelje iz trećih zemalja. Predložena rješenja ograničena su na mjere neophodne za ostvarivanje temeljnih ciljeva Prijedloga. To ponajprije uključuje jačanje tehnološke suverenosti EU-a, poticanje konkurentnog tržišta računalstva u oblaku i umjetne inteligencije u EU-u te povećanje dostupnosti održivih računalnih resursa u EU-u.

Prijedlog je ponajprije usmjeren na usklađene norme za suverene usluge računalstva u oblaku, pojednostavnjeno uvođenje podatkovnih centara i mehanizme suradnje na razini EU-a kako bi se izbjegla prekomjerna regulacija, ali ipak izravno uklonile strukturne prepreke digitalnom napretku u cijeloj Europi. Odabrane mjere najprikladnije su i najmanje nametljivo sredstvo za uklanjanje utvrđenih tržišnih i regulatornih nedostataka jer se oslanjaju na postojeće instrumente EU-a i uvode samo one nove odredbe koje su potrebne za kohezivnu i učinkovitu provedbu.

Prijedlog će dovesti do izravnih troškova usklađivanja, koji će obuhvaćati i administrativne rashode i rashode za prilagodbu. Njih će uglavnom snositi nacionalna i lokalna javna tijela, poduzeća (npr. operateri podatkovnih centara), pružatelji usluga računalstva u oblaku te njihovi podugovaratelji i subjekti iz privatnog sektora koji posluju u sektorima navedenima u Prilogu I. Direktivi NIS 2 kako bi ispunili obveze utvrđene u ovoj Uredbi.

Međutim, razmatranje raznih mogućnosti i njihovih očekivanih troškova i koristi dovelo je do uravnoteženog oblikovanja instrumenta. Troškove za javna tijela opravdat će vrijednost smanjenja ukupnih troškova vlasništva nad IT sustavima te brži i pouzdaniji postupci nabave, a troškove za poduzeća korist od predvidljivijeg regulatornog okvira i smanjenja fragmentiranosti nacionalnih pristupa zajedno s administrativnim pojednostavnjenjem.

•Odabir instrumenta

Komisija kao optimalan pravni instrument za ostvarivanje ciljeva Prijedloga predlaže uredbu s obzirom na to da se tako mogu postići ujednačena primjena i neposredan učinak u svim državama članicama. Uredba pruža potrebnu pravnu sigurnost i dosljednost za potpuno usklađivanje regulatornog okvira za usluge računalstva u oblaku. Taj je pristup neophodan za uklanjanje prepreka jedinstvenom tržištu, prije svega u područjima kao što su suverenost i standardi održivosti, u kojima bi razlike među nacionalnim pravilima inače mogle ugroziti tehnološku suverenost i konkurentnost EU-a. S obzirom na hitnost geopolitičke situacije, uključujući potrebu za smanjenjem strateških ovisnosti o pružateljima usluga iz trećih zemalja, uredba donosi brz i koordiniran odgovor na razini EU-a, čime se sprečavaju kašnjenja ili nedosljednosti do kojih bi moglo doći kad bi države članice djelovale pojedinačno.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

Od listopada 2024. do studenog 2025. provedeno je opsežno savjetovanje s dionicima, koje je obuhvaćalo aktivnosti savjetovanja opisane u nastavku.

Komisija je od travnja do srpnja 2025. provela javno savjetovanje koje je obuhvaćalo internetski upitnik i poziv na očitovanje. Dionici su mogli podnijeti detaljne dokumente sa stajalištem u kojima iznose svoja mišljenja i preporuke o ciljevima i mjerama predviđenima Prijedlogom te dostaviti izravne dokaze za potrebe oblikovanja opcija politike. Zaprimljeno je ukupno 436 odgovora: 243 u okviru upitnika i 193 u okviru poziva na očitovanje.

Savjetovanje je popraćeno nizom radionica, seminara i okruglih stolova, kao što su (i) šesta opća skupština i forum Europskog saveza za industrijske podatke, računalstvo na rubu mreže i računalstvo u oblaku, (ii) okrugli stolovi o ulaganjima u računalstvo u oblaku s financijskim ulagačima, o mjerama politike za olakšavanje integracije podatkovnih centara u mrežu EU-a, s glavnim izvršnim direktorima europskih pružatelja usluga računalstva u oblaku o razvoju ponude suverenih usluga računalstva u oblaku u EU-u te s Američkom gospodarskom komorom, (iii) seminari s predstavnicima industrije, akademske zajednice i javnih tijela o gospodarskoj dinamici skupa UI komponenti te (iv) izlaganja s predstavnicima industrije o budućoj politici EU-a u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije.

Komisija je ujedno vodila kontinuirani dijalog s relevantnim tijelima država članica okupljenima u neformalnoj Skupini za suradnju država članica u području računalstva u oblaku u okviru Europskog saveza za industrijske podatke, računalstvo na rubu mreže i računalstvo u oblaku, koji je upotpunjen ciljanim bilateralnim sastancima.

Osim toga, Komisija je sudjelovala u dodatnim bilateralnim raspravama s trećim zemljama, uključujući Japan, Švicarsku i Ujedinjenu Kraljevinu, na kojima je izložila i raspravila razmatrane opcije politike te prikupila informacije o najboljim primjerima iz prakse i procijenila vanjski učinak razmatranih mjera.

Naposljetku, Komisija je održala više od 100 bilateralnih sastanaka s raznim dionicima, uključujući predstavnike industrije, akademske institucije, skupine za strateško promišljanje i organizacije civilnog društva, što je doprinijelo oblikovanju predloženih opcija politike.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

Prijedlogu je priložena sveobuhvatna procjena učinka čija je konačna verzija podnesena Odboru za nadzor regulative 30. travnja 2026. Odbor je 8. svibnja 2026. donio pozitivno mišljenje uz zahtjev za daljnja poboljšanja.

•Temeljna prava

Provedena je sveobuhvatna procjena učinka Prijedloga na temeljna prava, pri čemu se posebno vodilo računa o zaštiti osobnih podataka kako je zajamčena člankom 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Prijedlogom se uvodi okvir za suverene usluge računalstva u oblaku, koji uključuje stroge zaštitne mjere kako bi obrada osobnih podataka koja uključuje građane EU-a bila u skladu sa standardima EU-a za zaštitu podataka, uključujući OUZP. Utvrđivanjem tih standarda u Prijedlogu smanjuju se rizici povezani s obradom podataka koja nije u skladu s pravilima te se jača povjerenje u digitalnu infrastrukturu.

Jedan je od glavnih ciljeva Prijedloga smanjiti ovisnost o pružateljima usluga iz trećih zemalja, čije poslovanje može podlijegati jurisdikcijama trećih zemalja koje mogu dopustiti pristup podacima i njihov prijenos. Prijedlogom se stoga poboljšava zaštita osobnih podataka jer takvi podaci ostaju pod učinkovitim nadzorom tijela EU-a, uključujući agencije za zaštitu podataka država članica i Europski odbor za zaštitu podataka. Tim se pristupom jača pravna sigurnost i poštuje pravo na privatnost kako je utvrđeno u Povelji.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba predložene uredbe 

Glava I. predložene Uredbe sadržava opće odredbe, uključujući predmet (članak 1.) i definicije (članak 2.).

Glava II. sadržava odredbe o uspostavi okvira za provedbu aktivnosti razvoja i uvođenja u cijelom ekosustavu računalstva u oblaku i umjetne inteligencije. Taj je okvir podijeljen na inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije te dopunjen dodatnim mjerama potpore. U poglavlju I. članku 3. utvrđuje se da je opći cilj inicijativa za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije poduprijeti istraživačke i inovacijske aktivnosti i ostvariti kapacitete velikih razmjera u cijelom ekosustavu računalstva u oblaku i umjetne inteligencije u Uniji. U članku 4. utvrđuju se operativni ciljevi inicijativa za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije. Člankom 5. uvodi se mreža centara za stjecanje iskustva i ubrzavanje razvoja u području umjetne inteligencije, koja se temelji na europskim centrima za digitalne inovacije i podupire ostvarivanje ciljeva inicijativa za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije. U članku 6. utvrđuju se provedbeni mehanizmi za vodeće inicijative u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije. U članku 7. od država članica zahtijeva se da donesu nacionalnu strategiju za računalstvo u oblaku i umjetnu inteligenciju usklađenu s ciljevima Uredbe u roku od godinu dana od njezina stupanja na snagu. U članku 8. utvrđuju se kriteriji na temelju kojih će Komisija priznavati prioritetne projekte pionirske umjetne inteligencije. Člankom 9. podupire se dodjela računalnih UI resursa prioritetnim projektima pionirske umjetne inteligencije, kao i projektima industrijske i fizičke umjetne inteligencije te razvoj i uvođenje UI modela za javni sektor.

U glavi III. utvrđuje se odredba o kapacitetima podatkovnih centara. U poglavlju I. članku 10. utvrđuju se obveze država članica koje uvode kapacitete podatkovnih centara da na svojem državnom području proglase zone ubrzanog razvoja tih centara. U članku 11. propisuju se uvjeti u zonama ubrzanog razvoja podatkovnih centara. U članku 12. utvrđuje se obveza država članica da odrede jedinstvene informacijske točke za operatere podatkovnih centara koji provode projekte podatkovnih centara u zonama ubrzanog razvoja podatkovnih centara ili, ako je to moguće, da ih integriraju u već postojeće jedinstvene informacijske točke ili njima nadograde te postojeće jedinstvene informacijske točke. Utvrđuju se i dodatna načela koja treba uvažiti s obzirom na odgovornosti informacijske točke. Člankom 13. uređuju se olakšani administrativni postupci i postupci izdavanja dozvola za projekte podatkovnih centara koji se provode u zonama ubrzanog razvoja podatkovnih centara. U poglavlju II. članku 14. utvrđuju se mehanizam za iskaz interesa, uvjeti i postupak prema kojem Komisija dodjeljuje status strateškog projekta podatkovnih centara. U poglavlju III. člankom 15. uspostavlja se mehanizam kojim Komisija prati napredak Unije u povećanju dostupnog računalnog kapaciteta, opseg potražnje za kapacitetima podatkovnih centara i razmjere manjka kapaciteta.

Glava IV. sadržava odredbu o autonomiji i uvođenju. U poglavlju I. odjeljku 1. članku 16. utvrđuje se okvir Unije za suverenost računalstva u oblaku koji se sastoji od četiri razine jamstva i uvode se zahtjevi utvrđeni u Prilogu II. Uredbi koje usluge računalstva u oblaku moraju ispunjavati kako bi se smatralo da pružaju jamstvo Unije na razinama od 1 do 4. Člankom 17. uspostavlja se mehanizam na temelju kojeg se pružatelji usluga računalstva u oblaku priznaju kao pružatelji razine jamstva Unije 1, 2, 3 ili 4, pri čemu moraju podnijeti zahtjev za priznavanje nacionalnom nadležnom tijelu države u kojoj imaju poslovni nastan. U članku 18. utvrđuju se uvjeti i mehanizam za moguće priznavanje trećih zemalja kao zemalja koje pružaju dostatna jamstva kako bi se moglo smatrati da usluge računalstva u oblaku koje te treće zemlje nadziru ispunjavaju uvjete za 3. razinu jamstva Unije. U odjeljku 2. članku 19. utvrđuju se uvjeti za samoocjenjivanje sukladnosti kojim se dokumentira usklađenost sa zahtjevima 1. razine jamstva Unije. U odjeljku 3. članku 20. utvrđuje se okvir za procjenu koju provode revizijske organizacije prema zahtjevima razina jamstva Unije od 2. do 4. U članku 21. utvrđuju se zahtjevi za revizijske dokaze koje treba pribaviti u okviru procjene koju provode treće strane radi provjere ispunjavanja zahtjeva za razine jamstva Unije od 2. do 4. U članku 22. utvrđuje se obveza Komisije da uspostavi i održava središnji repozitorij usluga za koje je priznata razina jamstva Unije od 1. do 4. U članku 23. utvrđuju se obveze transparentnosti za pružatelje usluga računalstva u oblaku, prema kojima su dužni prijaviti sve bitne promjene koje bi mogle dovesti do promjene njihova priznatog statusa pružatelja usluga s razinom jamstva Unije od 1. do 4. U članku 24. utvrđuju se kazne i pravila o naknadama koja se primjenjuju na povrede koje počine pružatelji usluga računalstva u oblaku. U odjeljku 4. članku 25. utvrđuju se obveze država članica da imenuju nacionalno nadležno tijelo. U članku 26. utvrđuju se ovlasti nacionalnih nadležnih tijela koja imenuju države članice. U odjeljku 5. članku 27. utvrđuju se načela uzajamne pomoći među nacionalnim nadležnim tijelima država članica u kontekstu razmjene informacija i istrage za potrebe ove Uredbe. U članku 28. utvrđuju se načela prekogranične suradnje među nacionalnim nadležnim tijelima država članica u kontekstu mjera izvršavanja. U poglavlju II. odjeljku 1. članku 29. utvrđuju se obveze država članica i subjekata Unije da provode procjene rizika kako bi se utvrdila potrebna razina sukladnosti s razinama jamstva Unije od 2. do 4. za razne djelatnosti javnog sektora. U članku 30. utvrđuju se obveze za javne naručitelje koji nabavljaju usluge računalstva u oblaku da kao minimalni zahtjev nabavljaju usluge s 1. razinom jamstva Unije. Ako se procjenom rizika utvrdi da su aktivnosti takvih javnih naručitelja relevantne za javni poredak, oni smiju nabavljati i koristiti isključivo usluge za koje je priznata 2., 3. ili 4. razina jamstva Unije. U odjeljku 2. članku 31. subjektima iz privatnog sektora u smislu Direktive NIS2 omogućuje se da provode procjene učinka sa sličnom svrhom kao procjene koje provode subjekti Unije i tijela javnog sektora. U odjeljku 3. članku 32. utvrđuju se obveze javnih naručitelja iz država članica da u javnoj nabavi usluga računalstva u oblaku i UI sustava obuhvaćenih područjem primjene Uredbe primjenjuju kriterije dodane vrijednosti Unije. U članku 33. utvrđuju se obveze država članica da prate svoju nabavu inovativnih usluga računalstva u oblaku i UI sustava, uvodi se jednostavan okvir za izvješćivanje i uspostavlja povezanost s nacionalnim strategijama za računalstvo u oblaku i umjetnu inteligenciju u okviru kojih države članice moraju izraditi planove za ostvarivanje ciljeva ovog članka. U poglavlju III. člankom 34. uspostavlja se Europska federacija oblaka za javni sektor („Federacija EuroCloud”) te se utvrđuju njezin opseg i svrha. U članku 35. utvrđuju se uvjeti koji se primjenjuju na dijeljenje usluga podatkovnog centra i usluga računalstva u oblaku unutar Federacije EuroCloud. U članku 36. utvrđuje se način na koji Komisija može nadoknaditi troškove nastale u vezi s Federacijom EuroCloud, uključujući troškove uspostave te federacije i platforme za dijeljenje usluga među njezinim članovima. U poglavlju IV. članku 37. utvrđuju se uvjeti za aktivnosti javne nabave koje Komisija provodi za subjekte Unije, javne naručitelje iz država članica i partnerske organizacije koje je odabrala Komisija, uključujući utvrđivanje potrebnih odstupanja od Financijske uredbe. U članku 38. utvrđuju se potrebni mehanizmi za provedbu zajedničkog okvira nabave, uključujući mehanizam upravljanja. U članku 39. utvrđuju se primjenjiva pravila o javnoj nabavi. U članku 40. utvrđuje se mehanizam za nadoknadu troškova koje Komisija snosi za provedbu zajedničkog okvira nabave iz naknada koje se naplaćuju javnim naručiteljima sudionicima. U poglavlju VI. članku 41. utvrđuju se obveze subjekata Unije i tijela javnog sektora da potiču i olakšavaju korištenje rješenja otvorenog koda umjesto vlasničkih rješenja. U članku 42. utvrđuju se zahtjevi za dijeljenje i ponovnu upotrebu softvera koji su razvili subjekti Unije i tijela javnog sektora ili koji je razvijen za njih. U članku 43. utvrđuje se obveza Komisije da izradi i održava katalog rješenja otvorenog koda. U članku 44. utvrđuju se pravila za uspostavu mreže ureda za programe otvorenog koda država članica.

U glavi V. utvrđuju se završne odredbe, uključujući ovlast Komisije za donošenje delegiranih akata (članak 45.) i provedbenih akata (članak 46.), revizijsku klauzulu (članak 47.) te odredbu o stupanju na snagu i datumima početka primjene uredbe (članak 48.).

2026/0138 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava računalstva u oblaku i umjetne inteligencije (Akt o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114. i članak 173. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora ( 1 ),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija ( 2 ),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Unija želi postati globalni predvodnik u području umjetne inteligencije. Ona omogućuje brže inovacije, veću učinkovitost i pametnije odlučivanje i time donosi znatne gospodarske, okolišne i društvene koristi te je temeljni pokretač konkurentnosti. Da bi se prednosti umjetne inteligencije u potpunosti iskoristile u ključnim sektorima gospodarstva, Unija bi trebala zauzeti ambiciozni i vizionarski pristup kako bi unaprijedila inovacijske kapacitete, povećala konkurentnost i sigurnost opskrbe te dodatno učvrstila svoju tehnološku suverenost i stratešku autonomiju u području najsuvremenijih digitalnih tehnologija.

(2)Unija je već postavila čvrste temelje kako bi Europa postala kontinent koji predvodi razvoj i primjenu umjetne inteligencije, posebno Komunikacijom o Akcijskom planu za kontinent umjetne inteligencije ( 3 ) i Strategijom za primjenu umjetne inteligencije ( 4 ). Uredbom (EU) 2023/2854 ( 5 ) Europskog parlamenta i Vijeća o usklađenim pravilima za pravedan pristup podacima i njihovu uporabu („Akt o podacima”) i Strategijom za podatkovnu uniju ( 6 ) uspostavila je i okvir potreban za stvaranje sigurnog i interoperabilnog jedinstvenog tržišta podataka, koje je temelj razvoja umjetne inteligencije.

(3)Europski parlament, Vijeće, Komisija i države članice obvezali su se surađivati na postizanju tehnološke suverenosti Unije na otvoren način, prije svega uz pomoć sigurne i pristupačne digitalne i podatkovne infrastrukture koja omogućuje druga tehnološka postignuća, podupire konkurentnost i održivost industrije i gospodarstva Unije, posebno malih i srednjih poduzeća („MSP-ovi”) ( 7 ) i malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije ( 8 ), jača otpornost lanaca vrijednosti Unije te potiče ekosustav start-up poduzeća, među ostalim neometanim radom nekadašnjih europskih centara za digitalne inovacije, koji su prenamijenjeni u centre za stjecanje iskustva i ubrzavanje razvoja u području umjetne inteligencije („UI centri”).

(4)Unija sve više ovisi o ograničenom broju pružatelja usluga računalstva u oblaku iz trećih zemalja. Jačanje sposobnosti Unije da na svojem području razvija i uvodi tehnologije računalstva u oblaku i umjetne inteligencije postalo je strateški prioritet za njezinu konkurentnost, sigurnost opskrbe i tehnološku suverenost Unije, kako je u izvješću o budućnosti europske konkurentnosti ( 9 ) istaknuo Mario Draghi i kako je navedeno u Komunikaciji o jačanju gospodarske sigurnosti EU-a ( 10 ). Ti izazovi za Unijin ekosustav računalstva u oblaku i umjetne inteligencije iziskuju razvoj tehnoloških kapaciteta velikih razmjera, potporu istraživačkim i inovacijskim aktivnostima te zajedničko djelovanje država članica, pri čemu Unija treba podupirati razvoj i uvođenje tehnologija računalstva u oblaku i umjetne inteligencije te računalnog kapaciteta u oblaku velikih razmjera.

(5)Te ovisnosti dovode do ograničenih tržišnih udjela europskih pružatelja usluga računalstva u oblaku, ali i do znatnih rizika za operativnu autonomiju, otpornost i sigurnost Unije. Vijeće je pozvalo da se u Akt o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije uključe zajednički kriteriji za suverene usluge računalstva u oblaku kako bi se moglo upravljati rizicima povezanima s transparentnošću tržišta i ovisnostima, uključujući izvanteritorijalne učinke zakonodavstva koje su donijele treće zemlje ( 11 ).

(6)Trebalo bi uspostaviti okvir za povećanje otpornosti i sigurnosti Unije u području tehnologija računalstva u oblaku i umjetne inteligencije kako bi se smanjile ovisnosti, ojačala tehnološka suverenost, potaknula ulaganja te unaprijedile sposobnosti, sigurnost, prilagodljivost i otpornost Unijina lanca opskrbe ekosustava računalstva u oblaku i umjetne inteligencije, što bi dodatno ojačalo taj ekosustav.

(7)Okvir ima dva cilja, koji se temelje na dvije pravne osnove.

(8)Prvo, potrebno je ojačati konkurentnost, kapacitete i otpornost tehnološke i industrijske baze Unije u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije u skladu s člankom 173. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Takve mjere ne bi trebale podrazumijevati usklađivanje nacionalnih zakona i drugih propisa. U tu se svrhu ovom Uredbom uspostavljaju inicijativa za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i inicijativa za vodeći položaj u području umjetne inteligencije („inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije”) kako bi se potaknuli razvoj najsuvremenijih tehnologija i infrastrukture računalstva u oblaku i umjetne inteligencije te njihovo široko uvođenje, čime bi se premostio jaz između naprednih istraživačkih i inovacijskih kapaciteta Unije i njihova održivog iskorištavanja.

(9)Drugo, pitanja dostupnog računalnog kapaciteta i otpornosti ekosustava računalstva u oblaku i umjetne inteligencije najbolje se mogu urediti mjerama Unije za usklađivanje na temelju članka 114. UFEU-a. Za funkcioniranje unutarnjeg tržišta potreban je jedinstven i usklađen regulatorni okvir kojim se usklađuju određeni uvjeti za pružatelje usluga računalstva u oblaku i subjekte koji uvode takve usluge, uključujući izgradnju kapaciteta i pružanje usluga računalstva u oblaku.

(10)Definicija „usluge računalstva u oblaku” u ovoj Uredbi trebala bi biti jednaka definiciji iz članka 6. točke 30. Direktive (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća ( 12 ), u kojoj se definira kao digitalna usluga koja omogućuje administraciju na zahtjev i široki daljinski pristup nadogradivom i elastičnom skupu djeljivih računalnih resursa, među ostalim kad su takvi resursi raspoređeni na nekoliko lokacija. Ta definicija obuhvaća pristup na zahtjev UI sustavima kako su definirani u članku 3. točki 1. Uredbe (EU) 2024/1689 („Akt o umjetnoj inteligenciji”) ( 13 ) Europskog parlamenta i Vijeća, koji su smješteni na poslužitelju i kojima se upravlja na daljinu. Dijelom usluge smatraju se samo isporuka i stavljanje UI sustava na raspolaganje. Sâm UI sustav i njegov temeljni model isključeni su iz područja primjene te definicije.

(11)Inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije trebale bi povećati konkurentnost i otpornost tehnološke i industrijske baze Unije u ta dva područja, ali i ojačati inovacijske kapacitete njezina ekosustava računalstva u oblaku i umjetne inteligencije te omogućiti uvođenje digitalnih infrastruktura velikih razmjera u skladu s ciljevima utvrđenima u Akcijskom planu za kontinent umjetne inteligencije i Strategiji za primjenu umjetne inteligencije. Naime, te inicijative trebale bi povećati kapacitete Unije u području računalstva u oblaku i podatkovnih centara, unaprijediti najsuvremenije tehnologije računalstva u oblaku i umjetne inteligencije i potaknuti široku primjenu računalstva u oblaku i umjetne inteligencije u gospodarstvu Unije. Trebale bi omogućiti i primjenu naprednih istraživanja u uvođenju pionirske, fizičke i industrijske umjetne inteligencije u pojedine sektore. Strategijom za primjenu umjetne inteligencije trebale bi se proširiti ambicije i ciljevi utvrđeni u Akcijskom planu za kontinent umjetne inteligencije, a prema potrebi bi je trebalo ažurirati kako bi se u obzir uzela najnovija tehnološka postignuća i napredak ostvaren u okviru inicijativa za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije.

(12)Kako bi se ti opći ciljevi ostvarili, inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije trebale bi podupirati operativne ciljeve koji se međusobno nadopunjuju i osmišljeni su kao konkretne inicijative za provedbu na razini Unije.

(13)Kako bi podatkovni centri mogli imati ključnu ulogu u održivoj digitalnoj tranziciji, inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije trebale bi podupirati istraživačke i inovacijske kapacitete radi razvoja tehnologija podatkovnih centara u koje su načela energetske učinkovitosti i učinkovitog korištenja resursa ugrađena već pri projektiranju i primjenjuju se tijekom cijelog rada, i to radi postizanja održivosti u velikim razmjerima. To uključuje unapređenje računalnih tehnologija koje omogućuju učinkovito korištenje resursa i visoku iskorištenost kapaciteta, uključujući optimizaciju energetske učinkovitosti i učinkovitosti potrošnje vode, primjenu novih tehnologija kvantnog računalstva, razvoj tehnologija koje se temelje na umjetnoj inteligenciji za povećanje učinkovitosti poslužitelja, integraciju računalne infrastrukture s energetskim mrežama te poticanje korištenja čiste energije i proizvodnje energije na lokaciji podatkovnih centara. Osim toga, inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije trebale bi omogućiti pristup pilot-linijama za tehnologije podatkovnih centara kako bi se usmjerilo i ubrzalo prihvaćanje inovacija na tržištu. Takve pilot-linije trebale bi služiti kao demonstracijska postrojenja za najsuvremenije tehnologije podatkovnih centara i poluvodičke tehnologije na rubu mreže, prototipove kvantnog računalstva i alate za upravljanje radom podatkovnih centara koji se temelje na umjetnoj inteligenciji.

(14)Inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije ujedno bi trebale podupirati istraživanje i razvoj skupova komponenti računalstva u oblaku te njihovu primjenu kako bi se popunio manjak kapaciteta i ojačala tehnološka autonomija Unije. Osobito bi trebale poticati razvoj alternativnih skupova komponenti računalstva u oblaku za strateške sektore. Trebale bi olakšati i razvoj poslužitelja i softvera optimiziranih za UI, uključujući procesore i akceleratore projektirane i proizvedene u Uniji, kao što su oni razvijeni u skladu s Uredbom (EU) 2026/XXX ( 14 ) Europskog parlamenta i Vijeća. Osim toga, inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije na temelju ove Uredbe i Inicijativa Čipovi za Europu 2.0, koja se podupire u okviru te uredbe, trebale bi poticati zajedničko projektiranje i međusobnu optimizaciju pri razvoju hardvera i softvera te integraciju računalnih infrastruktura za umjetnu inteligenciju. Nadalje, inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije trebale bi podupirati komplementarni razvoj i uvođenje pametne i sigurne platforme za programsku podršku u oblaku za zajedničke europske podatkovne prostore u skladu sa Strategijom za podatkovnu uniju.

(15)Inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije trebale bi promicati i razvoj tehnologija koje se temelje na otvorenim standardima, otvorenim specifikacijama i otvorenom kodu te poticati razvoj inovativnih, konkurentnih i otpornih tehnologija računalstva u oblaku i umjetne inteligencije. Trebale bi poticati rad na otvorenim standardima i specifikacijama te osnivanje zaklada za softver otvorenog koda koje će podupirati projektiranje, razvoj i održavanje komponenti otvorenog koda, ponajprije tako što će uspostaviti mehanizam upravljanja i koordinacije te olakšati udruživanje resursa. Osim toga, te bi inicijative trebale izraditi katalog softverskih alata, uključujući alate otvorenog koda, kako bi se omogućilo njegovo povezivanje s postojećim katalozima za privatni i javni sektor te razvilo jedinstveno sučelje za resurse otvorenog koda u Uniji.

(16)Tehnologije pionirske umjetne inteligencije brzo napreduju i očekuje se da će znatno utjecati na gospodarstvo i društvo Unije. Budući da su postale ključna strateška imovina, jačanje sposobnosti Unije za njihov razvoj i upravljanje njima neophodno je kako bi prelazak na umjetnu inteligenciju bio u skladu s vrijednostima, sigurnosnim standardima i dugoročnim gospodarskim interesima Unije. Unija bi trebala podupirati pionirske projekte kako bi omogućila primjenu ključnih tehnoloških iskoraka u većim razmjerima i zadržala konkurentsku prednost u globalnom digitalnom gospodarstvu. Poticanje razvoja tehnologija pionirske umjetne inteligencije kao strateške imovine ujedno bi trebalo smanjiti postojeće ovisnosti o tehnologijama iz trećih zemalja i ojačati Unijin ekosustav umjetne inteligencije.

(17)Pojava fizičke umjetne inteligencije, odnosno UI sustava i modela koji mogu percipirati fizičko okruženje i u njemu izvršavati složene radnje, obećavajuće je pionirsko područje u kojem se napredna digitalna inteligencija integrira u fizičke sustave, kao što su robotski sustavi, autonomne bespilotne letjelice i autonomna vozila. Fizička umjetna inteligencija važna je za smanjivanje vanjskih ovisnosti te jačanje industrijske konkurentnosti i strateške autonomije. Iziskuje poseban pristup podatkovnoj i računalnoj infrastrukturi. Stoga je potrebno olakšati prikupljanje i pripremu visokokvalitetnih podataka te pristup računalnim resursima. Osim toga, potrebna je ciljana potpora za testiranje i validaciju modela i sustava fizičke umjetne inteligencije u stvarnim okruženjima kako bi se zajamčila njihova otpornost i pouzdanost.

(18)Digitalna transformacija ključnih industrija Unije okosnica je Strategije za primjenu umjetne inteligencije. Brže uvođenje umjetne inteligencije u tim strateškim sektorima neophodno je za održavanje globalne konkurentnosti i povećanje društvenih koristi. Inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije trebale bi ubrzati razvoj i primjenu industrijske umjetne inteligencije u svim strateškim industrijskim i uslužnim sektorima Unije te poticati tehnološki razvoj vrlo sposobnih sektorskih UI modela osmišljenih u skladu s operativnim potrebama industrija koje su u Strategiji za primjenu umjetne inteligencije navedene kao prioritetne, kao što su zdravstvo, promet, uključujući zrakoplovno-svemirski sektor, automobilska industrija, proizvodnja, obrana i svemir, klima i okoliš te poljoprivredno-prehrambeni sektor. Osim toga, te bi inicijative trebale ubrzati razvoj u uslužnim sektorima koji su navedeni kao prioriteti u Strategiji za primjenu umjetne inteligencije te znanstvena otkrića, koja su među prioritetima Europske strategije za umjetnu inteligenciju u znanosti, u skladu s dokumentom COM(2025) 724 final.

(19)U zdravstvu bi taj napredak trebao omogućiti točnije kliničke odluke i preobrazbu farmaceutskog sektora. U automobilskom sektoru trebao bi podupirati razvoj, testiranje i uvođenje inovativnih softverskih platformi koje doprinose vodećem položaju industrije Unije u području softverski definiranih vozila i autonomne vožnje. Osim toga, inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije trebale bi smanjiti prepreke testiranju i uvođenju UI modela, posebno u gradovima i regijama koji doprinose vodećem položaju Unije u području softverski definiranih vozila i autonomne vožnje. Nadalje, države članice trebale bi olakšati razvoj, testiranje i uvođenje UI sustava za autonomnu vožnju, među ostalim suradnjom s centrima za UI, automobilskom industrijom, dobavljačima, gradovima i regijama, kako bi se u raznim europskim okruženjima omogućilo sigurno i pouzdano uvođenje rješenja za povezanu i autonomnu mobilnost koja se temelje na umjetnoj inteligenciji. U proizvodnom sektoru Komisija bi trebala olakšati objedinjavanje podataka iz industrijskih sektora preko pouzdanih trećih strana radi treniranja specijaliziranih UI modela kako bi na raspolaganju bilo dovoljno podataka za treniranje uz strogo očuvanje prava intelektualnog vlasništva. Trebalo bi razmotriti sigurne i provjerljive načine računalne obrade kako bi se umjetna inteligencija mogla primjenjivati u osjetljivim kontekstima. U obrambenom sektoru, u kojem se umjetna inteligencija pokazala kao disruptivna tehnologija s velikim utjecajem na sigurnost i obranu, inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije mogle bi poduprijeti razvoj naprednih sposobnosti koje će biti potpuno komplementarne s namjenskim instrumentima Unije za potporu obrambenoj industriji i neće ih dovoditi u pitanje, uključujući Europski fond za obranu („EFO”) i Program za europsku obrambenu industriju („EDIP”). Digitalni napredak u svemirskom sektoru trebao bi preobraziti način na koji se svemirska sredstva, usluge i tokovi podataka upotrebljavaju i djeluju, dok bi u području prometa u zrakoplovstvu trebao preobraziti način upravljanja operacijama, pri čemu bi umjetna inteligencija koristila dostupne podatke o misijama, operativnim aktivnostima i promatranju koji su se prikupljali desetljećima. U području klime i okoliša trebalo bi razvijati geoprostornu umjetnu inteligenciju, osobito na temelju podataka dobivenih promatranjem Zemlje u okviru programa Copernicus te, općenito, kapaciteta Svemirskog programa i Programa za povezivost Unije ( 15 ). Primjena umjetne inteligencije u poljoprivredi može uključivati pretvaranje podataka prikupljenih senzorima, satelitima i poljoprivrednim strojevima u korisne informacije za poljoprivrednike. Može ojačati konkurentnost i otpornost jer može, na primjer, poboljšati predviđanje prinosa, omogućiti rano otkrivanje štetnih organizama i bolesti, optimizirati navodnjavanje i gnojidbu te poduprijeti održiviju proizvodnju hrane. Budući da primjena umjetne inteligencije u industrijskim okruženjima iziskuje strogu validaciju u stvarnim uvjetima, Unija bi subjektima iz industrije trebala staviti na raspolaganje UI alate u oblaku i okruženja za testiranje.

(20)Unija bi ujedno trebala poticati dostupnost vrlo sigurnih računalnih infrastruktura za treniranje, testiranje i uvođenje UI modela i sustava za obrambene namjene.

(21)Budući da UI agenti postaju sve sposobniji, a aplikacije umjetne inteligencije sve se više primjenjuju u stvarnim poslovnim okruženjima, industrija se ubrzano razvija prema novoj paradigmi u kojoj takvi sustavi mogu autonomno izvršavati zadatke. Za prelazak na novu paradigmu potreban je pouzdan tehnički okvir kako bi ti sustavi bili sigurni, točni i usklađeni sa zakonodavstvom s obzirom na to da se na UI platforme primjenjuju strogi inženjerski zahtjevi. U skladu s tim cilj inicijativa za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije trebao bi biti uspostava suverenih i sigurnih UI platformi namijenjenih uvođenju i orkestraciji naprednih UI agenata u velikim razmjerima. Te bi platforme trebalo poduprijeti inovativnim okvirima za orkestraciju koji omogućuju transparentnost i odgovornost u interakcijama među više agenata. Osim toga, potrebno je olakšati razvoj strogih metodologija za testiranje UI agenata i njihove orkestracije te eksperimentiranje s njima kako bi se neželjeno autonomno ponašanje svelo na najmanju moguću mjeru.

(22)Inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije trebale bi potaknuti razvoj i primjenu UI modela i sustava u cijelom javnom sektoru Unije. Naime, UI modeli i sustavi trebali bi se koristiti za kvalitetnije odlučivanje, pojednostavnjenje administrativnih postupaka i smanjenje nepotrebnog opterećenja, ponajprije u ključnim područjima javnog sektora, kao što je zdravstvo, u kojem bi trebalo olakšati ponovnu upotrebu podataka za potrebe UI modela i alata te očuvati sigurnost i zaštitu podataka. U tu je svrhu primjereno poduzeti mjere za poboljšanje kvalitete podataka javnog sektora te promicati dijeljenje i ponovnu upotrebu podataka za treniranje i UI modela u cijelom javnom sektoru Unije kako bi se izbjegla fragmentacija i omogućila primjena uspješnih rješenja prilagođenih korisnicima u većim razmjerima.

(23)Inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije trebale bi ubrzati široku primjenu umjetne inteligencije i računalstva u oblaku, među ostalim na regionalnoj i lokalnoj razini. Široku primjenu umjetne inteligencije u privatnom i javnom sektoru trebalo bi promicati u okviru mreže UI centara. Uz pomoć te mreže trebalo bi osmisliti dopunske mjere potpore radi ostvarivanja cilja digitalne transformacije poduzeća utvrđenog u Odluci (EU) 2022/2481 Europskog parlamenta i Vijeća ( 16 ) („program politike za digitalno desetljeće do 2030.”). Nadalje, trebalo bi osmisliti poseban kurikulum za stjecanje vještina u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije kako bi radnici u javnom i privatnom sektoru stekli napredne kompetencije potrebne za smanjenje ovisnosti o pružateljima izvan EU-a i razvili sposobnosti sljedeće generacije u skladu s politikama Unije u području obrazovanja, osposobljavanja i vještina, uključujući Komunikaciju o Uniji vještina( 17 ). Taj bi se kurikulum prema potrebi trebao temeljiti na relevantnim europskim inicijativama, uključujući Akademiju za vještine u području umjetne inteligencije, UI centre i Akademiju za interoperabilnu Europu, a u njegovu bi izradu trebalo uključiti dionike s potrebnim stručnim znanjem.

(24)Osim toga, inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije trebale bi poticati javni i privatni sektor na primjenu usluga računalstva u oblaku koje pružaju europski pružatelji kako bi se računalstvo u oblaku uvodilo u skladu s ciljem jačanja tehnološke autonomije Unije, osobito u sektorima kao što su zdravstvo i obrazovanje, u kojima se obrađuju kritični podaci. Za ostvarivanje tog cilja mogli bi se iskoristiti rezultati relevantnih konzorcija za europsku digitalnu infrastrukturu („EDIC”), uključujući zajedničku infrastrukturu, zajedničke standarde i najbolje primjere iz prakse. Inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije trebale bi poduprijeti uspostavu Europske federacije oblaka za javni sektor („Federacija EuroCloud”) na temelju ove Uredbe kako bi se olakšalo dijeljenje sigurnih i otpornih usluga podatkovnih centara i usluga računalstva u oblaku javnog sektora. Nadalje, trebale bi podupirati aktivnosti nabave koje Komisija provodi za institucije, agencije i tijela Unije („subjekti Unije”), ali i za nacionalne javne naručitelje u cijeloj Uniji s obzirom na to da bi nabava digitalnih usluga trebala unaprijediti digitalizaciju tijela javnog sektora i omogućiti im da iskoriste svoju kupovnu moć i ubrzaju uvođenje otpornih i sigurnih digitalnih rješenja.

(25)Države članice trebale bi uspostaviti centre za stjecanje iskustva i ubrzavanje razvoja u području umjetne inteligencije („UI centri”) kako bi njihovo državno područje bilo primjereno pokriveno. UI centri na regionalnoj i lokalnoj razini trebaju ubrzavati prihvaćanje i uvođenje umjetne inteligencije, računalstva u oblaku i drugih naprednih tehnologija u cijeloj Uniji te podupirati MSP-ove, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i tijela javnog sektora u digitalnoj transformaciji. Kako bi se olakšala integracija umjetne inteligencije u strateške industrijske sektore, UI centri trebali bi i uspostaviti sinergije s inicijativama pokrenutima u okviru Strategije za podatkovnu uniju. Trebali bi pružati stručno znanje, usluge testiranja te potporu za razvoj vještina i inovacije kako bi se ojačala konkurentnost i otpornost industrijske baze Unije u području umjetne inteligencije, povećao inovacijski kapacitet i potaknulo široko uvođenje umjetne inteligencije i drugih naprednih tehnologija u cijeloj Uniji. Ta bi se mreža trebala nadovezivati na mrežu europskih centara za digitalne inovacije. Blisko će surađivati s drugim inicijativama koje podupiru primjenu umjetne inteligencije i drugih naprednih tehnologija, kao što su postrojenja za testiranje i eksperimentiranje te UI tvornice. Temeljit će se na inicijativama u području vještina, uključujući veliko partnerstvo za digitalne vještine u okviru Pakta za vještine i akademije za vještine, pa tako i Akademiju za vještine u području umjetne inteligencije.

(26)Provedbu inicijativa za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije trebalo bi povjeriti Komisiji i državama članicama. Njihovu bi provedbu prema potrebi trebalo povjeriti i drugim strukturama koje raspolažu odgovarajućim stručnim znanjem i resursima. Naime, ne dovodeći u pitanje sljedeći višegodišnji financijski okvir (2028. – 2034.) provedbu inicijativa za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije trebalo bi biti moguće povjeriti zajedničkim poduzećima, kao što su Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge („Zajedničko poduzeće”) uspostavljeno Uredbom Vijeća (EU) 2021/2085 ( 18 ) ili Zajedničko poduzeće za europsko računalstvo visokih performansi („Zajedničko poduzeće EuroHPC”) uspostavljeno Uredbom Vijeća (EU) 2021/1173 ( 19 ), a prema potrebi i njihovim sljednicima.

(27)Pri provedbi operativnih ciljeva inicijativa za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije osobito bi se trebalo voditi ambicioznim i dugoročnim nastojanjima usmjerenima na nadilaženje trenutačnog stanja razvoja infrastrukture, računalstva u oblaku i umjetne inteligencije. Te bi inicijative stoga trebale podupirati ključne strateške „velike pothvate” usmjerene na razvoj i uvođenje najsuvremenijih tehnologija računalstva u oblaku i umjetne inteligencije te infrastrukture od ključne važnosti za Uniju. Ti veliki pothvati trebali bi se nadovezivati na one utvrđene u Uredbi (EU) 2026/XXX [Akt o čipovima 2.0] o okviru mjera za jačanje europskog ekosustava poluvodiča, čiji je cilj omogućiti razvoj poluvodičkih tehnologija na kojima se temelje umjetna inteligencija, računalstvo u oblaku, podatkovni centri i infrastruktura na rubu mreže.

(28)Inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije mogu primati financijsku potporu iz programa Unije i drugih instrumenata, posebno iz programa Obzor Europa i Digitalna Europa, kao i programa InvestEU, u skladu s Uredbom (EU) 2021/694 ( 20 ), Uredbom (EU) 2021/695 ( 21 ) i Uredbom (EU) 2021/523 ( 22 ). Na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028. – 2034. te bi inicijative mogle nastaviti primati potporu iz njihovih programa nasljednika, pod uvjetom da budu doneseni i u skladu s njihovim pravnim osnovama.

(29)Osim financijske potpore iz programa Unije države članice također mogu podupirati inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije, i to mjerama za istraživanja, razvoj i inovacije, u skladu s primjenjivim pravilima o državnim potporama kako bi nacionalne politike i politike Unije bile međusobno usklađene, a moguća su i ulaganja privatnog sektora. Dionike iz privatnog sektora trebalo bi posebno poticati da te inicijative uzmu u obzir pri osmišljavanju svojih strategija ulaganja u računalstvo u oblaku i umjetnu inteligenciju. Na taj način privatna ulaganja mogu doprinijeti usklađenom i koordiniranom smjeru ulaganja prilagođenom širim ciljevima politike i dugoročnim ciljevima provedbe utvrđenima u okviru inicijativa za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije.

(30)Komisija bi se o provedbi inicijativa za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije trebala savjetovati s dionicima koji raspolažu odgovarajućim stručnim znanjem. Posebno bi trebala poticati suradnju s postojećim stručnim i savjetodavnim forumima, kao što su Savez za industrijske podatke, računalstvo na rubu mreže i računalstvo u oblaku, Savez za primjenu umjetne inteligencije i Industrijski savez za poluvodiče. Savez za industrijske podatke, računalstvo na rubu mreže i računalstvo u oblaku trebao bi služiti kao forum za razmjenu mišljenja među dionicima u području tehnologija računalstva na rubu mreže i računalstva u oblaku sljedeće generacije, uključujući poduzeća, predstavnike država članica i druge relevantne stručnjake. Trebao bi pomoći Komisiji u izradi strateških planova ulaganja za razvoj sljedeće generacije vrlo sigurnih, distribuiranih i interoperabilnih računalnih tehnologija koje učinkovito koriste resurse. Savez za primjenu umjetne inteligencije trebao bi služiti kao koordinacijski forum za dionike i oblikovatelje politika u području umjetne inteligencije kako bi se produbila rasprava o potencijalu umjetne inteligencije u strateškim sektorima Unije. Trebao bi i dalje pomagati u provedbi ciljeva Strategije za primjenu umjetne inteligencije, pri čemu će posebno važno biti organiziranje industrijskih radionica, utvrđivanje i procjenjivanje novih primjera upotrebe umjetne inteligencije u strateškim sektorima te pozivanje na poduzimanje konkretnih popratnih mjera politike. Osim tog saveza Promatračka skupina za umjetnu inteligenciju trebala bi pružati pouzdane pokazatelje za procjenu učinka umjetne inteligencije u strateškim sektorima, praćenje tehnološkog razvoja i trendova te promjena na tržištu rada do kojih bi zbog umjetne inteligencije moglo doći.

(31)Inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije trebale bi ojačati sinergije s aktivnostima koje Unija i države članice trenutačno podupiru, među ostalim u okviru programa Obzor Europa i Digitalna Europa, kao i Uredbe Vijeća (EU) 2021/1173 i Uredbe (EU) 2026/XXX [Akt o čipovima 2.0] o okviru mjera za jačanje europskog ekosustava poluvodiča. Komisija i države članice trebale bi uskladiti te inicijative s relevantnim nacionalnim i regionalnim strategijama, programima i planovima ulaganja te postići njihovu komplementarnost i sinergije, među ostalim s onima koji se provode u okviru nacionalnih programa reformi, strategija pametne specijalizacije, planova za oporavak i otpornost te drugih nacionalnih ili regionalnih instrumenata financiranja koji podupiru ciljeve inicijativa za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije. Cilj takve koordinacije trebao bi biti maksimalno povećanje učinka javnih ulaganja, izbjegavanje dvostrukog financiranja, usklađivanje prioriteta na svim razinama upravljanja te olakšavanje širenja i primjene rezultata u cijeloj Uniji.

(32)Kako bi politike Unije i država članica bile međusobno usklađene, države članice trebale bi donijeti nacionalne strategije radi ostvarivanja ciljeva Unije u području razvoja računalstva u oblaku i umjetne inteligencije u skladu s Akcijskim planom za kontinent umjetne inteligencije i Strategijom za primjenu umjetne inteligencije. Te strategije posebno bi trebale uključivati načelo „UI na prvom mjestu”, definirano u Strategiji za primjenu umjetne inteligencije, u skladu s kojim se organizacije potiču da preispitaju svoje poslovne procese uzimajući u obzir potrebe i mogućnosti koje nudi umjetna inteligencija i vodeći računa o mogućim rizicima. Nacionalne strategije za računalstvo u oblaku i umjetnu inteligenciju trebalo bi uskladiti i s povezanim digitalnim ciljevima utvrđenima u Odluci (EU) 2022/2481 ( 23 ), osobito s onim da najmanje 75 % poduzeća u Uniji u svojem poslovanju koristi usluge računalstva u oblaku, velike količine podataka i umjetnu inteligenciju te da se u Uniji primjenjuje najmanje 10 000 klimatski neutralnih i iznimno sigurnih rubnih čvorova u Uniji uz nisku latenciju. Mjere donesene u okviru nacionalnih strategija mogle bi poslužiti kao temelj za nacionalne strateške planove za digitalno desetljeće („nacionalni planovi”).

(33)Od država članica koje su već donijele nacionalnu strategiju koja na odgovarajući način obuhvaća ciljeve utvrđene u ovoj Uredbi ne bi trebalo zahtijevati donošenje druge strategije. Međutim, ako država članica u postojećoj strategiji utvrdi nedostatke povezane s tim ciljevima, trebala bi je na odgovarajući način ažurirati. Europsko vijeće za umjetnu inteligenciju, osnovano Aktom o umjetnoj inteligenciji („Vijeće za umjetnu inteligenciju”), ima središnju ulogu u dosljednoj i djelotvornoj provedbi politike Unije u području umjetne inteligencije. Budući da je računalstvo u oblaku temelj za umjetnu inteligenciju i omogućuje njezin razvoj, Vijeće za umjetnu inteligenciju trebalo bi služiti kao platforma koja olakšava suradnju i koordinaciju Unije i država članica u aktivnostima povezanima s uvođenjem umjetne inteligencije. Kako bi moglo obavljati tu zadaću, Vijeće bi trebalo raspolagati potrebnim stručnim znanjem te bi mu trebalo omogućiti odgovarajuće sudjelovanje.

(34)Budući da su za razvoj pionirske umjetne inteligencije potrebni resursi dosad nezabilježenih razmjera, potrebno je utvrditi kriterije za dodjelu statusa prioritetnog projekta pionirske umjetne inteligencije. Takvi bi projekti trebali podupirati razvoj i primjenu tehnologija pionirske umjetne inteligencije u većim razmjerima, prije svega u sektoru kibernetičke sigurnosti. Zbog tehničke složenosti i velikih kapitalnih potreba ti projekti iziskuju suradnju na razini Unije. Stoga je primjereno tražiti da u njima sudjeluju brojni subjekti iz cijele Unije, prvenstveno posredstvom EDIC-a uspostavljenih u skladu s Odlukom (EU) 2022/2481 ili druge pravne strukture koja može predstavljati velik dio interesa Unije.

(35)Dodjela dostatnih UI računalnih resursa prioritetnim projektima pionirske umjetne inteligencije trebala bi biti od strateške važnosti za Uniju i države članice. Unija bi razmjerno i u granicama raspoloživog kapaciteta europskog računalstva visokih performansi („EuroHPC”) trebala dodijeliti računalne resurse za umjetnu inteligenciju u količini koja odgovara UI resursima koje su države članice dodijelile ili su se obvezale dodijeliti tim projektima. Unija i države članice trebale bi staviti na raspolaganje i dovoljno računalnog vremena za projekte industrijskih inovacija u području umjetne inteligencije te projekte fizičke umjetne inteligencije i umjetne inteligencije u javnom sektoru. Time se ne dovode u pitanje pravila i postupci utvrđeni u Uredbi Vijeća (EU) 2021/1173. Politiku pristupa Zajedničkog poduzeća EuroHPC trebalo bi prilagoditi kako bi se dodjela takvih računalnih resursa mogla uzeti u obzir učinkovito, transparentno i pravodobno te ne dovodeći u pitanje kontinuitet aktivnosti koje su u tijeku ni prava projekata kojima su već dodijeljeni UI računalni resursi EuroHPC-a.

(36)Kako bi se ostvarile ambicije Unije u području umjetne inteligencije, potrebno je ojačati digitalnu infrastrukturu i ulagati u nju, uključujući kapacitete računalstva u oblaku i na rubu mreže koji omogućuju treniranje, doradu, uvođenje i korištenje u stvarnom vremenu. Uvođenje podatkovnih centara u cijeloj Uniji sporo napreduje te je i dalje koncentrirano u ograničenom broju postojećih čvorišta, što dovodi do strukturne neravnoteže među državama članicama i neučinkovitosti kao što su viši troškovi, veća latencija u perifernim regijama, nejednake mogućnosti za poduzeća i sporija digitalna transformacija. Povećanje kapaciteta podatkovnih centara i njihova uravnoteženija geografska raspodjela u Uniji neophodni su i za smanjenje ovisnosti o vanjskoj infrastrukturi, čime se pak ublažavaju rizici za gospodarsku sigurnost te jačaju konkurentnost, otpornost i suverenost Unije.

(37)Podatkovni centri kritična su infrastruktura Unije te mogu stvoriti znatnu gospodarsku vrijednost, među ostalim potaknuti ulaganja velike vrijednosti i otvaranje radnih mjesta, a mogu i podupirati inovacijske ekosustave, osobito ako su usklađeni s lokalnim potrebama i primjenjuju najbolje primjere iz prakse. Ako se njime pravilno upravlja, povećanje kapaciteta podatkovnih centara u Uniji može donijeti velike gospodarske i strateške koristi, pomoći u modernizaciji energetskog sustava te poduprijeti razvoj čiste energije i održivo korištenje energije. Za to je potreban odgovarajući okvir za sprečavanje mogućih negativnih učinaka, kao što su pritisci na opskrbu energijom, štetni učinci na okoliš i propuštene prilike. Zone ubrzanog razvoja podatkovnih centara („zone ubrzanog razvoja”) trebale bi doprinijeti tom cilju tako što će omogućiti brzo uvođenje infrastrukture u velikim razmjerima unutar jasnog i racionaliziranog regulatornog okvira.

(38)Ako se kapaciteti uvode na državnom području država članica, trebalo bi proglasiti zone ubrzanog razvoja u kojima se može olakšati razvoj, širenje i modernizacija podatkovnih centara. Proglašavanje takvih zona trebalo bi pomoći u uklanjanju manjka kapaciteta u Uniji i povećati konkurentnost, autonomiju i tehnološku otpornost Unije, a pritom i zajamčiti usklađenost s primjenjivim pravom Unije, uključujući zahtjeve koji se odnose na energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša. Dostatna i pravodobna opskrba zona ubrzanog razvoja energijom temeljni je preduvjet za njihovu djelotvornu uspostavu i razvoj kapaciteta podatkovnih centara u cijeloj Uniji. Pouzdane i točne informacije o budućoj potražnji za energijom doprinose troškovno učinkovitom razvoju mreže. Države članice stoga bi za svaku zonu ubrzanog razvoja trebale pripremiti analizu njezinih sadašnjih i budućih energetskih potreba. Takva bi analiza trebala služiti kao izvor informacija za planiranje nacionalne mreže te doprinijeti svrsishodnim anticipativnim ulaganjima u mrežu i bržem energetskom povezivanju za zonu ubrzanog razvoja. Pri utvrđivanju područja primjene države članice trebale bi uzeti u obzir dostupnost relevantne prometne i mrežne infrastrukture. Rezultati tih procjena trebali bi biti iskazani u nacionalnim planovima razvoja mreže kako bi se u okviru predstojećeg planiranja mreže na odgovarajući način obuhvatile buduće točke potražnje za energijom. Kako bi zone ubrzanog razvoja pružale odgovarajuće uvjete za uvođenje kapaciteta, države članice trebale bi olakšati primjenu jasnih i učinkovitih postupaka priključenja na mrežu i fleksibilnih ugovora o priključenju, a operaterima podatkovnih centara trebale bi pojasniti uvjete za priključenje na mrežu u skladu s Direktivom (EU) 2019/944. Predstojećim zakonodavnim prijedlogom kojim će se računi za električnu energiju u EU-u prilagoditi budućim potrebama potaknut će se optimalno i troškovno učinkovito korištenje mrežne infrastrukture te potrošnja prilagođena sustavu. Ugovori o kupnji energije važni su za podatkovne centre jer omogućuju dugoročnu stabilnost cijena i nabavu velikih količina čiste električne energije, čime se podupiru pouzdan rad i prelazak na sustav čiste energije. Države članice stoga bi trebale promicati primjenu tih ugovora, među ostalim u zonama ubrzanog razvoja, a u tu svrhu trebale bi ukloniti neopravdane prepreke i nerazmjerne ili diskriminirajuće postupke ili naknade kako bi cijene bile predvidljive.

(39)Pri utvrđivanju zahtjeva održivosti za podatkovne centre koji se uvode u zonama ubrzanog razvoja države članice trebale bi primjenjivati ključne pokazatelje uspješnosti kako su definirani u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2024/1364 ( 24 ) u skladu s Direktivom (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća ( 25 ). Cilj je postići dosljedne okolišne standarde, povećati energetsku učinkovitost i poduprijeti šire ciljeve Unije u području klime, okoliša i održivosti u zonama ubrzanog razvoja. Nadalje, kako bi se u zonama ubrzanog razvoja spriječilo špekulativno rezerviranje resursa i omogućio pravedan, razuman i nediskriminirajući pristup koji štiti učinkovito tržišno natjecanje i podupire pravodoban i učinkovit razvoj tih zona, države članice trebale bi se pobrinuti da se resursi u tim zonama raspodjeljuju i koriste pod pravednim, razumnim i nediskriminirajućim uvjetima te da se pritom ne stvaraju mogućnosti za špekulativno rezerviranje ili prakse ograničavanja pristupa koje bi mogle ometati učinkovito tržišno natjecanje ili učinkovit razvoj ili korištenje tih zona.

(40)Kako bi se u zonama ubrzanog razvoja olakšala i ubrzala provedba projekata podatkovnih centara, države članice trebale bi odrediti jedinstvene informacijske točke ili, ako je to moguće, u tu svrhu nadograditi postojeće jedinstvene informacijske točke određene u skladu s Uredbom (EU) 2024/1309 Europskog parlamenta i Vijeća ( 26 ) ili s njima integrirati nove točke.

(41)Uredbom (EU) 202X/XXX [o ubrzavanju procjena utjecaja na okoliš] ( 27 ) uspostavlja se zajednički okvir za ubrzavanje procjena utjecaja na okoliš kako bi se pospješilo uvođenje ključnih tehnologija u Uniji, smanjile ovisnosti i povećala konkurentnost. Postupke povezane s procjenama učinka planova, programa i projekata u svim sektorima gospodarstva na okoliš trebalo bi ubrzati i pojednostavniti, pri čemu bi trebalo održati visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša. Međutim, u nekim će sektorima možda biti potrebne brže procjene utjecaja na okoliš. Kako bi pravni okvir za procjene utjecaja na okoliš bio dosljedan i kako bi se uzela u obzir potreba za ubrzanim uvođenjem u određenim strateškim sektorima, Uredbom (EU) 202X/XXX [o ubrzavanju procjena utjecaja na okoliš] uspostavlja se poseban paket instrumenata. Budući da su projekti podatkovnih centara koji se provode u zonama ubrzanog razvoja važni za klimatske i okolišne ciljeve Unije jer doprinose povećanju energetske učinkovitosti, omogućuju integraciju čiste energije i pružaju infrastrukturu potrebnu za pametnije mreže, prometne sustave i niskougljične tehnologije, a ujedno jačaju otpornost i gospodarsku sigurnost Unije jer pružaju pouzdanu infrastrukturu u Uniji za zaštitu kritičnih usluga i jačaju kapacitete Unije za neovisno djelovanje, trebali bi se smatrati strateškim projektima u smislu Uredbe (EU) 202X/XXX [o ubrzavanju procjena utjecaja na okoliš] i na njih bi se trebao primjenjivati poseban skup instrumenata uspostavljen na temelju te uredbe. Države članice trebale bi uspostaviti zbirnu osnovnu dozvolu kojom se uzimaju u obzir posebne značajke svake utvrđene zone ubrzanog razvoja. Tu bi dozvolu izdavala javna tijela, a trebala bi obuhvaćati dozvole koje su obično potrebne za takve aktivnosti unutar tog područja, osim dozvola za priključenje na mrežu.

(42)Komisija bi projektima podatkovnih centara koji znatno doprinose digitalnom i energetskom sektoru Unije te ispunjavaju jasne kriterije trebala moći dodijeliti status strateškog projekta. S obzirom na važnost strateških projekata podatkovnih centara države članice mogu im, ne dovodeći u pitanje članke 107. i 108. UFEU-a, razmjerno dodjeljivati mjere potpore. Pri planiranju takvih mjera potpore države članice trebale bi prema potrebi koristiti relevantne okvire za javnu potporu. Strateški projekti trebali bi otkloniti tržišni nedostatak na razmjeran način, bez udvostručavanja ili istiskivanja privatnog financiranja, te imati jasnu dodanu vrijednost Unije.

(43)Strateškim projektima podatkovnih centara trebalo bi dodijeliti potporu iz programa, fondova i financijskih instrumenata Unije, u skladu s ciljevima utvrđenima u uredbi o uspostavi tih fondova i programa i ne dovodeći u pitanje sljedeći višegodišnji financijski okvir (2028. – 2034.). Tim više, trebalo bi im dodijeliti pečat konkurentnosti ako ispunjavaju uvjete utvrđene u Uredbi (EU) 2026/XXX [o uspostavi Europskog fonda za konkurentnost] (ECF) ( 28 ) kao visokokvalitetni projekti koji doprinose cilju Europskog fonda za konkurentnost.

(44)Kako bi se potaknulo strateško uvođenje kapaciteta podatkovnih centara u cijeloj Uniji, Komisija bi trebala pratiti dostupni računalni kapacitet i potražnju za kapacitetima podatkovnih centara te utvrditi razmjere manjka kapaciteta u cijeloj Uniji. Na temelju tog praćenja može pripremiti preporuke. Kako bi državama članicama pomogla da ubrzaju uvođenje kapaciteta podatkovnih centara, Komisija prema potrebi može preporučiti mjere za otklanjanje utvrđenog manjka kapaciteta u Uniji. U skladu s programom politike za digitalno desetljeće do 2030. Komisija bi trebala i preispitati ciljeve digitalnog desetljeća kako bi odražavali tehnički, gospodarski ili društveni razvoj i promjene prioriteta Unije u tom području.

(45)Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na institucije, tijela, urede i agencije Unije („subjekti Unije”) kad provode postupke nabave usluga računalstva u oblaku i UI sustava obuhvaćenih njezinim područjem primjene.

(46)Unija je i dalje kritično ovisna o ograničenom broju pružatelja usluga računalstva u oblaku koji su pod kontrolom trećih zemalja ili pravnih subjekata s poslovnim nastanom u trećim zemljama. Zbog toga je izložena kritičnim strateškim ovisnostima i rizicima koncentracije, uključujući ranjivosti koje proizlaze iz izvanteritorijalne primjene zakona trećih zemalja, moguće poremećaje koji narušavaju kontinuitet, kvalitetu i otpornost usluga računalstva u oblaku, smanjenu kontrolu i nadzor nad osobnim i neosobnim podacima i infrastrukturom te rizik od neprimjerenog gospodarskog ili političkog utjecaja koji bi treće zemlje ili pravni subjekti s poslovnim nastanom u trećim zemljama mogli izvršiti zato što kontroliraju usluge računalstva u oblaku. U tom je kontekstu sposobnost Unije i njezinih država članica da zadrže kontrolu nad infrastrukturom, podacima, imovinom i tehnološkim sustavima koji su u njihovoj nadležnosti postala glavni cilj politike.

(47)Postojećim pravom Unije utvrđuju se zahtjevi u području kibernetičke sigurnosti, zaštite podataka, interoperabilnosti i prenosivosti podataka koji se primjenjuju na usluge računalstva u oblaku. Međutim, ne postoji horizontalni regulatorni okvir Unije kojim bi se na usklađen način utvrdilo što se smatra pouzdanom uslugom računalstva u oblaku radi ublažavanja takvih rizika. Neke države članice osmislile su ili osmišljavaju nacionalni pristup utvrđivanju nacionalnih suverenih usluga. Međutim, nacionalne mjere nisu dostatne za rješavanje prekograničnih pitanja povezanih s nedostatkom suvereniteta Unije u ekosustavu računalstva u oblaku, a mogle bi i prouzročiti fragmentaciju unutarnjeg tržišta Unije i ugroziti zajedničke ciljeve autonomije i suverenosti.

(48)Budući da pitanje suverenosti sve više zabrinjava Uniju, pružatelji usluga računalstva u oblaku uveli su prilagođene verzije svojih usluga. Međutim, te verzije nisu rješenje za ključna pitanja suverenosti povezana s izvanteritorijalnim dosegom zakona trećih zemalja te mogućim narušavanjem kvalitete ili prekidom pružanja usluge. Drugim riječima, one Uniji ne omogućuju autonomiju ni kontrolu nad vlastitim podacima, imovinom i digitalnom infrastrukturom. Postojeći okvir stoga treba dopuniti ciljanim mjerama na razini Unije u obliku usklađenog mehanizma koji može ojačati dugoročnu strategiju Unije za tehnološku autonomiju, kontrolu i otpornost u ekosustavu računalstva u oblaku i umjetne inteligencije.

(49)U takvim je okolnostima s obzirom na sve veću zabrinutost za javni poredak, među ostalim zbog rizika za gospodarsku sigurnost, potrebna učinkovita i usklađena provedba zaštitnih mjera za aktivnosti koje se financiraju iz proračuna Unije. Kad je riječ o subjektima Unije, člankom 136. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 ( 29 ) utvrđuju se područje primjene, pravila i postupci za određivanje i provedbu osjetljivih postupaka javne nabave.

(50)Stoga je radi zaštite javnog poretka potrebno utvrditi uvjete koje bi javni naručitelji iz Unije i država članica trebali primjenjivati u postupcima javne nabave usluga računalstva u oblaku. Pri odabiru odgovarajućih mjera za ublažavanje rizika radi očuvanja javnog poretka Unije i država članica nužno je uzeti u obzir moguću izloženost riziku. Kritična ovisnost Unije i država članica o ograničenom broju pružatelja usluga računalstva u oblaku koji su pod kontrolom treće zemlje ili pravnog subjekta s poslovnim nastanom u trećoj zemlji može dovesti do rizika od zloupotrebe (tj. manipulacija, pristup i kontrola na daljinu, sabotaža, instrumentalizacija), pristupa informacijama (tj. pristup osjetljivim informacijama, neovlaštena komunikacija, neovlašteno otkrivanje tehnologija, manipulacija podacima ili njihovo izvlačenje, špijunaža) i ranjivosti povezanih s ovisnošću (tj. politička i/ili gospodarska prisila, npr. iskorištavanje ovisnosti o određenom pružatelju usluga ili tehnologiji, primjena embarga ili sankcija, monopolističko određivanje cijena koje šteti financijskim interesima Unije i država članica).

(51)Kako bi se ti rizici uzeli u obzir i predvidjele odgovarajuće mjere za njihovo ublažavanje, potrebno je uspostaviti okvir Unije za suverenost računalstva s kriterijima za pouzdane usluge računalstva u oblaku. Kako bi se u obzir uzela složena i slojevita priroda suverenosti, u okviru bi trebalo definirati četiri razine pouzdanih ponuda („razine jamstva Unije”).

(52)Razine jamstva Unije trebale bi činiti razmjeran okvir u kojem tijela javnog sektora zadržavaju kontrolu i sposobnost samostalnog djelovanja radi očuvanja javnog poretka. Za većinu javnih usluga ne bi bila potrebna najviša razina jamstva. U određenim posebnim slučajevima 3. ili 4. razina jamstva Unije mogla bi se smatrati nužnom i razmjernom za očuvanje javnog poretka. Procjena rizika koju trebaju provesti države članice i subjekti Unije odnosi se na razmatranje posebnih slučajeva u kojima je za zaštitu javnog poretka potrebna najviša razina jamstva kako bi se zajamčilo poštovanje načela proporcionalnosti i supsidijarnosti.

(53)Važno je da nacionalna nadležna tijela države poslovnog nastana pružatelja usluga računalstva u oblaku mogu procijeniti nude li pružatelji koji svoje usluge namjeravaju pružati subjektima Unije i tijelima javnog sektora odgovarajuću razinu jamstva. Uspostavljen je mehanizam za priznavanje usluga računalstva u oblaku koje imaju EU izjavu o sukladnosti s 1. razinom jamstva Unije ili za koje je revizijska organizacija dala „pozitivno” revizorsko mišljenje i revizorsko izvješće. Nakon pozitivnog ishoda postupka priznavanja usluga računalstva u oblaku u cijeloj se Uniji priznaje kao usluga s odgovarajućom razinom jamstva Unije. Radi jasnoće, jednostavnosti i učinkovitosti ovlasti za nadzor i provedbu obveza koje se odnose na okvir suverenosti računalstva u oblaku trebalo bi dodijeliti nadležnim tijelima u državi članici u kojoj se nalazi glavni poslovni nastan pružatelja usluga računalstva u oblaku.

(54)Kako bi dokazali usklađenost s 1. razinom jamstva Unije, pružatelji usluga računalstva u oblaku trebali bi imati isključivu odgovornost za samoocjenjivanje sukladnosti na temelju relevantnih kriterija za tu razinu jamstva Unije. Takvo samoocjenjivanje trebalo bi se temeljiti na dokumentiranim dokazima, postupcima unutarnje kontrole i kontinuiranom praćenju koji su dostatni za dokazivanje da su primjenjivi kriteriji ispunjeni.

(55)Neovisne revizije važne su za praćenje usklađenosti usluga koje nude pružatelji usluga računalstva u oblaku. Budući da primjenjive kriterije za 2., 3. ili 4. razinu jamstva Unije trebaju provjeravati neovisni stručnjaci treće strane, pružatelji usluga računalstva u oblaku trebali bi u okviru neovisne revizije odgovarati za svoju usklađenost s kriterijima utvrđenima ovom Uredbom. Pružatelji usluga računalstva u oblaku trebali bi moći sami odabrati revizijsku organizaciju pod uvjetom da ona dokaže potrebnu neovisnost i usklađenost sa zahtjevima iz ove Uredbe. Kako bi se revizije provodile djelotvorno, učinkovito i pravodobno, pružatelji usluga računalstva u oblaku trebali bi na potreban način surađivati s organizacijama koje provode revizije i pružati im pomoć, među ostalim tako da im omoguće pristup svim relevantnim podacima i prostorima potrebnima za pravilnu provedbu revizije te odgovore na usmena ili pisana pitanja. Revizijske organizacije trebale bi moći koristiti i druge izvore objektivnih informacija. Pružatelji usluga računalstva u oblaku ne bi smjeli ometati provedbu revizije. Revizije bi se trebale provoditi u skladu s najboljom sektorskom praksom te visokom profesionalnom etičnošću i objektivnošću, uzimajući u obzir revizijske standarde i kodekse prakse. Revizijske organizacije trebale bi jamčiti povjerljivost, sigurnost i cjelovitost informacija, kao što su poslovne tajne, koje dobiju pri obavljanju svojih zadaća. To jamstvo ne bi smjelo biti način za zaobilaženje primjene revizijskih obveza iz ove Uredbe. Revizijske organizacije trebale bi raspolagati potrebnim stručnim znanjem u području upravljanja rizicima i tehničkim kompetencijama za reviziju usluga računalstva u oblaku. Trebale bi ispunjavati temeljne zahtjeve neovisnosti u pogledu zabranjenih nerevizijskih usluga, rotacije revizorskih društava i neuvjetovanih naknada. Ako postoji sumnja u njihovu neovisnost ili tehničke sposobnosti, trebale bi se suzdržati ili odustati od revizijskog angažmana.

(56)Revizorsko izvješće trebalo bi biti obrazloženo kako bi pružilo sadržajan pregled poduzetih aktivnosti i zaključaka donesenih tijekom revizije. Trebalo bi omogućiti uvid u mjere koje su pružatelji usluga računalstva u oblaku poduzeli radi usklađivanja s primjenjivim kriterijima i obvezama na temelju ove Uredbe te prema potrebi sadržavati prijedloge za poboljšanje tih mjera. U revizorsko izvješće bi trebalo uvrstiti revizorsko mišljenje koje se temelji na zaključcima donesenima na temelju prikupljenih revizijskih dokaza. Pozitivno mišljenje trebalo bi dati ako svi dokazi pokazuju da pružatelj usluga ispunjava sve revizijske kriterije i obveze utvrđene ovom Uredbom. Revizijska organizacija trebala bi dati negativno mišljenje ako smatra da pružatelj ne ispunjava kriterije utvrđene u ovoj Uredbi. Ako se u revizorskom mišljenju ne može donijeti zaključak o određenim aspektima obuhvaćenima revizijom, trebalo bi obrazložiti zašto to nije moguće. Izvješće bi prema potrebi trebalo sadržavati opis određenih pitanja koja nije bilo moguće revidirati i objašnjenje zašto to nije bilo moguće.

(57)Uspostava središnjeg repozitorija priznatih usluga računalstva u oblaku s jamstvom Unije potrebna je kako bi se relevantne informacije mogle sigurno i učinkovito pohranjivati te kako bi im korisnici iz javnog sektora koji koriste usluge s razinama jamstva Unije, revizijske organizacije, nadležna tijela i Komisija mogli pristupati i međusobno ih razmjenjivati.

(58)Kako bi status usluga računalstva u oblaku kao usluga s razinama jamstva Unije u skladu s okvirom za suverenost računalstva u oblaku i dalje bio točan i pouzdan, pružatelji bi trebali biti dužni revizijskoj organizaciji i nadležnim tijelima države poslovnog nastana bez odgode prijaviti sve relevantne informacije ili bitne promjene okolnosti. Na temelju tih informacija revizijska organizacija moći će prema potrebi ponovno procijeniti, izmijeniti ili opozvati revizorsko izvješće i mišljenje te potom o tome obavijestiti relevantno nadležno tijelo države poslovnog nastana kako bi preispitalo svoju odluku o priznavanju usluge računalstva u oblaku kao usluge s određenom razinom jamstva Unije. Na temelju tih informacija i relevantno nadležno tijelo trebalo bi moći na isti način preispitati, izmijeniti ili opozvati svoju odluku o priznavanju usluge računalstva u oblaku.

(59)Kako bi se okvir za suverenost računalstva u oblaku primjenjivao učinkovito i dosljedno, države članice trebale bi odrediti jedno ili više nadležnih tijela koja će biti odgovorna za priznavanje postupka i okvira revizije te za nadzor priznatih pružatelja usluga računalstva u oblaku. Tim bi tijelima trebalo dodijeliti potrebne ovlasti, resurse, stručnu potporu i tehnička sredstva kako bi svoje zadaće mogla obavljati učinkovito, nepristrano i neovisno. Države članice trebale bi jasno utvrditi odgovornosti tih tijela i pobrinuti se da ona blisko surađuju međusobno i s drugim relevantnim nacionalnim tijelima, uključujući tijela za zaštitu podataka i tijela za kibernetičku sigurnost, a prema potrebi i s Komisijom kako bi se omogućio dosljedan nadzor i olakšala razmjena relevantnih informacija i najboljih primjera iz prakse u cijeloj Uniji. Države članice trebale bi moći jedno ili više postojećih tijela proglasiti nadležnim tijelima.

(60)Uzajamna pomoć među nadležnim tijelima nužna je za učinkovit nadzor i izvršavanje ove Uredbe u svim državama članicama Unije te podrazumijeva pravodobnu razmjenu informacija, koordinaciju istražnih mjera i potporu pri izvršavanju zadaća unutar Unije. Nadalje, za učinkovitu provedbu potrebna je stabilna prekogranična suradnja među nadležnim tijelima kako bi se ova Uredba dosljedno primjenjivala u svim državama članicama i kako bi se relevantne informacije pravodobno razmjenjivale radi ublažavanja sistemskih rizika u Uniji.

(61)Cilj Unije da ojača svoju autonomiju trebao bi se ostvarivati otvoreno, u suradnji s drugima i u skladu s međunarodnim obvezama i partnerstvima Unije. Ciljeve politike koji se nastoje ostvariti 1., 2. i 3. razinom jamstva Unije stoga bi trebalo tumačiti kao sposobnost Unije da prema potrebi djeluje autonomno, ali da pritom ostane povezana sa svojim međunarodnim partnerima i potiče uzajamno korisnu suradnju. U tom kontekstu Komisija za 3. razinu jamstva Unije može odlučiti da se nad uslugom računalstva u oblaku koja je pod kontrolom treće zemlje ili pravnog subjekta s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ipak može provesti revizija prema revizijskim kriterijima ako je ta treća zemlja uvela posebne zaštitne mjere koje sprečavaju rizik od neovlaštenog pristupa podacima Unije ili mogućeg narušavanja kvalitete ili kontinuiteta usluge. Komisija bi trebala procijeniti je li za tu treću zemlju donesena odluka o primjerenosti u skladu s člankom 45. Uredbe (EU) 2016/679. Posebno bi trebalo utvrditi primjenjuje li se odluka o primjerenosti općenito na tu treću zemlju u cjelini ili je ograničena na određene sektore ili certificirane organizacije. Nadalje, trebalo bi procijeniti obuhvaća li odluka o primjerenosti i određene aktivnosti obrade koje se provode u kontekstu pružanja usluga ili prijenosi i dalje podliježu zahtjevima za provedbu odgovarajućih zaštitnih mjera.

(62)Kako bi se uspostavio usklađen pristup autonomiji Unije koji se temelji na riziku, države članice i subjekti Unije trebali bi provesti jednu ili više procjena rizika radi utvrđivanja aktivnosti javnog sektora povezanih s javnim poretkom. Procjenom rizika trebalo bi utvrditi koja je razina jamstva Unije primjerena za te aktivnosti s obzirom na njihovu važnost za očuvanje javnog poretka u sektorima obuhvaćenima Direktivom (EU) 2022/2555 i u područjima nacionalne sigurnosti, unutarnje sigurnosti, upravljanja vanjskim granicama, obrane, pravosuđa ili izvršavanja zakonodavstva, uključujući sprečavanje, istragu, otkrivanje i progon kaznenih djela. Kako bi se ova Uredba dosljedno primjenjivala i očuvao integritet jedinstvenog digitalnog tržišta, Komisija će državama članicama pružiti smjernice za provedbu procjena rizika. Budući da je određivanje razine osjetljivosti informacija koje mogu biti smještene na poslužitelju usluge računalstva u oblaku s razinom jamstva Unije u okviru nadležnosti i diskrecijskih ovlasti država članica, 3. i 4. razina jamstva Unije trebale bi radi dosljednosti u cijeloj Uniji omogućiti sigurno smještanje klasificiranih podataka EU-a na poslužitelju.

(63)Subjekti Unije i države članice u procjenama rizika procjenjuju osjetljivost, kritičnost i veličinu osobnih i neosobnih podataka koji se obrađuju u okruženju računalstva u oblaku. Takva obrada može uključivati uobičajene poslovne informacije, poslovno osjetljive informacije, operativno kritične podatke, osobne podatke u smislu Uredbe (EU) 2016/679 i podatke na koje se primjenjuju obveze specifične za pojedine sektore u skladu s pravom Unije, uključujući Direktivu (EU) 2022/2555 i Uredbu (EU) 2022/2554. Smjernice Komisije subjektima Unije i državama članicama omogućuju određenu fleksibilnost pri određivanju odgovarajućih razina jamstva Unije te kategorija informacija i korisnika za koje su te razine primjerene. Međutim, različiti nacionalni pristupi klasifikaciji osjetljivosti podataka i povezivanju tih kategorija sa zahtjevima koji se odnose na razinu jamstva mogli bi ugroziti dosljednu primjenu okvira suverenosti u Uniji. Radi usklađene provedbe u cijeloj Uniji Komisija bi u suradnji s relevantnim tijelima trebala pružiti smjernice koordinirane na središnjoj razini o utvrđivanju odnosa između razina jamstva Unije i kategorija informacija, pri čemu u obzir treba uzeti osjetljivost, kritičnost i opseg podataka koji se obrađuju u okruženju računalstva u oblaku, sustavnu važnost aktivnosti javnih naručitelja i primjenjive obveze koje proizlaze iz prava Unije. Nadalje, kriteriji za razine jamstva Unije ne bi trebali utjecati na obveze prekogranične suradnje predviđene pravom Unije. Ako se usluge računalstva u oblaku koriste za obradu osobnih podataka, Uredbom (EU) 2016/679 propisuje se obveza dogovaranja organizacijskih i tehničkih mjera radi usklađivanja s tom uredbom. Ako pružatelj usluga računalstva u oblaku za pružanje usluga angažira podugovaratelje, isti se dogovori primjenjuju i na njih. Ako je na temelju ove Uredbe potrebno provesti posebne tehničke i organizacijske mjere kako bi se osobni podaci obrađivali u skladu s njom, takve bi se mjere mogle predvidjeti u obveznim dogovorima u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 te se na njih moglo pozvati kao na dokaz da su postignute potrebne razine jamstva Unije.

(64)Slobodan protok podataka unutar Unije važan je za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Kako bi se potaknuo slobodan protok podataka unutar Unije i poduprlo funkcioniranje unutarnjeg tržišta, primjereno je da se države članice pobrinu da podaci nisu ograničeni na područje jedne države članice, već da se mogu pohranjivati i obrađivati u cijeloj Uniji bez neopravdanih ograničenja. Unija održava otvoren i nediskriminirajući okvir za pristup tržištu u skladu s UFEU-om i uz poštovanje međunarodnih obveza. Među njima su obveze na temelju Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o javnoj nabavi, kao i bilateralnih trgovinskih sporazuma. Međutim, Unija prema potrebi i u opravdanim okolnostima u skladu s člankom III. stavkom 2. točkom (a) Sporazuma WTO-a o javnoj nabavi zadržava pravo donijeti ili zadržati mjere potrebne za zaštitu javnog morala, poretka ili sigurnosti, što omogućuje nužna i razmjerna ograničenja pristupa postupcima javne nabave. Naime, utvrđivanje rizika kao što su kritične ovisnosti, neovlašten pristup podacima Unije, neovlašteno otkrivanje tehnologija, sabotaža i špijunaža koje provode akteri iz trećih zemalja te poduzimanje mjera za njihovo ublažavanje presudno je za očuvanje javnog poretka Unije. Za očuvanje zaštite javnog poretka Unije i njezinih država članica potreban je oprezan, ali odlučan politički, pravni i operativni odgovor u postupcima dodjele i na razini država članica i na razini Unije uz potpuno poštovanje međunarodnih obveza. Radi zaštite i očuvanja javnog poretka Unije i njezinih država članica javni naručitelji čije su aktivnosti utvrđene na temelju procjene rizika države članice trebali bi nabavljati isključivo uslugu računalstva u oblaku koja pruža jamstvo na odgovarajućoj razini od 2 do 4. Kako bi se uspostavila ujednačena osnovna razina zaštitnih mjera za javni sektor i smanjile izloženosti javnog sektora pristupu trećih zemalja podacima Unije i poremećajima u pružanju usluga, potrebno je u cijeloj Uniji propisati 1. razinu jamstva Unije kao obveznu minimalnu razinu.

(65)Kako bi se povećala otpornost i ograničila ovisnost o jednom pružatelju usluga računalstva u oblaku, subjekti Unije i države članice trebali bi u okviru svojih postupaka javne nabave razmotriti primjerenost strategije nabave od više pružatelja usluga ili strategije korištenja više oblaka. Odluka o uvođenju i primjeni arhitekture s više oblaka trebala bi se temeljiti na procjeni rizika prilagođenoj kontekstu. U njoj bi trebalo utvrditi sve relevantne operativne i regulatorne okolnosti ili okolnosti povezane s otpornošću koje bi opravdavale primjenu strategije nabave od više pružatelja usluga ili strategije korištenja više oblaka.

(66)Javna nabava često je jedan od glavnih pokazatelja smjera razvoja tržišta. Zahtjeve koje javna tijela postavljaju ili koji se njima nameću u vezi s korištenjem usluga računalstva u oblaku s određenim razinama jamstva obično preuzimaju i subjekti iz privatnog sektora koji posluju u reguliranim industrijama, što zatim stvara učinke prelijevanja koji s vremenom doprinose širim promjenama na tržištu. Ta kretanja pokazuju koliko je važno da subjekti iz privatnog sektora koji posluju u sektorima iz Priloga I. Direktivi (EU) 2022/2555 mogu provoditi iste procjene kao subjekti Unije i države članice.

(67)U postupcima javne nabave usluga računalstva u oblaku i UI sustava javni naručitelji trebali bi u ocjenu kvalitete ponude uključiti jasnu europsku dodanu vrijednost. Takva bi se dodana vrijednost trebala ogledati u jačanju digitalnog lanca opskrbe u Uniji, integraciji tehnologija Unije, provedbi inovacija potrebnih za pružanje usluge u Uniji i pružanju usluge uz pomoć hardverskih komponenti projektiranih ili proizvedenih u Uniji. Kriterij europske dodane vrijednosti ne bi trebao biti odlučujući za dodjelu ugovora i trebao bi se primjenjivati tako da tehnički i financijski kriteriji izravno povezani s izvedbenim zahtjevima ostanu primarni. U tu bi svrhu javni naručitelji mogli razmotriti mogućnost da se u okviru cjelokupne metodologije ocjenjivanja europskoj dodanoj vrijednosti dodijeli najviše 15 od ukupno 120 bodova kako bi taj kriterij ostao razmjeran i podređen temeljnim kriterijima za dodjelu ugovora.

(68)Javna nabava inovativnih rješenja u području usluga računalstva u oblaku i UI sustava neophodna je da bi se potaknuo tehnološki razvoj, ojačala digitalna otpornost i konkurentnost te omogućilo javnim tijelima da koriste sigurna, učinkovita i pouzdana digitalna rješenja koja se prilagođavaju brzim promjenama tehnoloških i društvenih potreba. Države članice stoga bi trebale nastojati da se u najmanje 25 % relevantnih postupaka javne nabave inovativnih rješenja u tom području ugovori javne nabave dodijele MSP-ovima. U tu bi svrhu trebale aktivno izvješćivati Komisiju o svojoj primjeni inovativnih usluga računalstva u oblaku i UI sustava.

(69)U zajedničkoj izjavi „Izgradnja oblaka sljedeće generacije za poduzeća i javni sektor u EU-u” od 15. listopada 2020. ( 30 ) i Berlinskoj deklaraciji o digitalnom društvu i digitalnoj upravi utemeljenoj na vrijednostima od 8. prosinca 2020. ( 31 ) države članice izrazile su veliko zanimanje za utvrđivanje zajedničkog pristupa udruživanju kapaciteta računalstva u oblaku, koje bi se postiglo povezivanjem infrastrukture računalstva u oblaku na razini Unije i radom na uspostavi sigurne i interoperabilne europske federacije oblaka za javni sektor. U zaključcima o budućnosti digitalne politike EU-a od 21. svibnja 2024. ( 32 ) Vijeće Europske unije potvrdilo je relevantnost i važnost tog zajedničkog pristupa te pozvalo Komisiju da nastavi podupirati razvoj interoperabilnih javnih digitalnih usluga i prekogranično povezivanje infrastrukture javnih uprava, uključujući infrastrukturu u oblaku i na rubu mreže, kako bi se povećale njihova otpornost, učinkovitost i održivost. Za ostvarivanje tog zajedničkog pristupa potrebno je uspostaviti Europsku federaciju oblaka za javni sektor („Federacija EuroCloud”). Federacija EuroCloud trebala bi objediniti nacionalne i europske inicijative u području računalstva u oblaku koje pružaju vrlo pouzdane i sigurne kapacitete u oblaku za javni sektor te subjektima Unije i tijelima javnog sektora olakšati zajedničko korištenje tih kapaciteta. Pri evaluaciji ove Uredbe Komisija može u kasnijoj fazi razmotriti mogućnost sudjelovanja zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja te međunarodnih organizacija sa sjedištem u Uniji u Federaciji EuroCloud u skladu s pravom Unije.

(70)Članovi Federacije EuroCloud trebali bi ispunjavati posebne zahtjeve kako se ne bi narušilo tržišno natjecanje u odnosu na privatne gospodarske subjekte tako da se privatni pružatelj usluga stavi u povoljniji položaj u odnosu na svoje konkurente.

(71)Sudjelovanje u Federaciji EuroCloud trebalo bi biti ograničeno na javne subjekte, a privatni subjekti ne bi trebali izravno sudjelovati. U tom bi smislu izravno sudjelovanje privatnih subjekata trebalo isključiti ako je subjekt koji dijeli usluge, bilo izravno ili neizravno preko posredničkog pravnog subjekta, vlasnik hardvera, kako je definiran u članku 3. točki 5. Uredbe (EU) 2024/2847 Europskog parlamenta i Vijeća ( 33 ), koji služi za stavljanje usluge na raspolaganje, te ako taj subjekt pruža tu uslugu. Trebalo bi smatrati da subjekt koji dijeli usluge ostvaruje kontrolu nad tim posredničkim pravnim subjektom ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti. Prvo, subjekt koji dijeli usluge trebao bi izvršavati odlučujući utjecaj i na strateške ciljeve i na važne odluke posredničkog pravnog subjekta koji je vlasnik hardvera i pruža usluge. Drugo, u tom posredničkom pravnom subjektu ne bi smjelo biti izravnog udjela privatnog kapitala. Treće, više od 80 % aktivnosti posrednički pravni subjekt trebao bi obavljati u okviru izvršavanja zadaća koje mu je povjerio subjekt koji dijeli usluge.

(72)Kako bi pružanje usluga bilo učinkovito, sigurno i otporno, subjekt koji dijeli usluge trebao bi uvesti odgovarajuće tehničke, operativne i organizacijske mjere. One bi ponajprije trebale uključivati politike analize rizika i sigurnosti informacijskih sustava, uključujući politike kontrole pristupa, politike postupanja u slučaju incidenata i kontinuiteta poslovanja te politike koje podupiru interoperabilnost i povezivost.

(73)Naposljetku, dijeljenje usluga podatkovnih centara i usluga računalstva u oblaku u okviru Federacije EuroCloud trebalo bi se temeljiti na suradnji subjekata javnog sektora. Takva bi se suradnja trebala voditi isključivo razlozima javnog interesa i ne bi trebala podrazumijevati nikakav oblik uzajamne protučinidbe. Naime, usluge bi se u okviru Federacije EuroCloud trebale dijeliti besplatno, osim ako su naknade strogo ograničene na iznos koji je nužan i razmjeran za nadoknadu troškova koje je subjekt koji dijeli usluge imao kako bi ih stavio na raspolaganje subjektu koji ih koristi. Ti bi troškovi trebali biti ograničeni na dodatne troškove nastale zbog dijeljenja kapaciteta, uključujući troškove dodjele i izolacije resursa, upravljanja pristupom, integracije i interoperabilnosti resursa, ispunjavanja primjenjivih zahtjeva iz prava Unije te upravljanja odnosom koji nastaje dijeljenjem. Naknade koje subjekt koji dijeli usluge naplaćuje radi nadoknade tih troškova ne bi se trebale smatrati protučinidbom za pružanje usluge niti bi se zbog njih trebalo smatrati da su subjekti sklopili naplatni ugovor ili ugovor o javnoj nabavi u smislu Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 34 ) i Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509. Pod tim uvjetima dijeljenje usluga podatkovnih centara i usluga računalstva u oblaku javnog sektora unutar Federacije EuroCloud ne bi trebalo biti obuhvaćeno pravilima Unije o javnoj nabavi.

(74)Javni naručitelji država članica pri nabavi digitalnih rješenja kao što su usluge podatkovnih centara, usluge računalstva u oblaku, softver i UI sustavi često nailaze na velike poteškoće. Zbog ograničenih financijskih sredstava, smanjene kupovne moći i nedostatnog tehničkog stručnog znanja ili stručnog znanja u području javne nabave tijela javnog sektora ne mogu učinkovito pristupiti takvim uslugama. Aktivnosti nabave koje Komisija provodi u dogovoru s javnim naručiteljima država članica mogu biti presudne za iskorištavanje zajedničke kupovne moći i pristup tim uslugama i robi pod povoljnim uvjetima. Komisija već može provoditi postupke zajedničke nabave s javnim naručiteljima država članica u skladu s člankom 168. stavkom 2. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509. Već može djelovati i kao subjekt u veleprodaji, i to tako da kupuje, skladišti te preprodaje ili donira robu i usluge partnerskim organizacijama koje odabere. Kako bi ti subjekti mogli u potpunosti iskoristiti potencijal unutarnjeg tržišta, posebno u smislu ekonomije razmjera i podjele koristi, mogućnosti da Komisija djeluje kao središnje tijelo za nabavu trebalo bi kao dodatni oblik nabave uz one iz članka 168. stavka 3. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 proširiti na javne naručitelje država članica i partnerske organizacije koje je odabrala Komisija. Komisija bi trebala moći koristiti sve dostupne postupke javne nabave u korist javnih naručitelja država članica i partnerskih organizacija koje odabere te u takvu nabavu uključiti i aktivnosti nabave koje provodi za institucije, tijela i agencije Unije. Javni naručitelji država članica, partnerske organizacije te institucije, agencije i tijela Unije trebali bi se u tim postupcima nabave smatrati „subjektima sudionicima”.

(75)Kako bi se povećale fleksibilnost i administrativna učinkovitost, primjereno je kao odstupanje od Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 predvidjeti mogućnost dodavanja subjekata sudionika tijekom razdoblja valjanosti dinamičkog sustava nabave. Na temelju tog odstupanja subjektima sudionicima koji su pristupili sporazumu nakon uspostave dinamičkog sustava nabave trebalo bi uz prethodno odobrenje Komisije omogućiti da tom sustavu pristupe u bilo kojem trenutku tijekom razdoblja njegove valjanosti prije izdavanja bilo kojeg budućeg poziva na dostavu ponuda. Ta bi mogućnost trebala biti strogo ograničena na subjekte sudionike koji su tek pristupili sporazumu i ne bi trebala utjecati na prava i obveze subjekata koji već sudjeluju u sustavu ni na cjelovitost postupaka nabave koji su već zaključeni ili su u tijeku.

(76)Komisija bi državama članicama trebala predstaviti nacrt sporazuma u kojem se utvrđuju praktična rješenja za aktivnosti nabave. S obzirom na potencijalno velik broj subjekata sudionika o tom bi nacrtu sporazuma trebale pregovarati Komisija i države članice koje žele sudjelovati te bi ga one trebale i prvotno sklopiti. Njime bi trebalo utvrditi uvjete i postupak prema kojima mu subjekti Unije te druge države članice, javni naručitelji iz država članica i partnerske organizacije koje je odabrala Komisija potom mogu pristupiti i od njega ostvariti korist. Sporazum će stupiti na snagu u skladu sa svojim odredbama pod uvjetom da ga odobre najmanje dvije države članice. Iako bi Komisija trebala u najvećoj mogućoj mjeri nastojati ispuniti zajedničke potrebe subjekata sudionika, to se ne bi trebalo tumačiti kao obveza da ispuni specifične potrebe ograničenog broja tih subjekata.

(77)Ako subjekti sudionici sklope sporazum o pružanju središnjih aktivnosti nabave, uključujući pomoćne aktivnosti nabave, ne bi trebali primjenjivati postupke javne nabave propisane primjenjivim pravom Unije u skladu s Direktivom 2014/24/EU i Uredbom (EU, Euratom) 2024/2509. Za svakog javnog naručitelja države članice koji sklopi takav sporazum radi organiziranja središnjih aktivnosti nabave trebalo bi se smatrati da ispunjava svoje obveze na temelju nacionalnog prava kojim se prenosi Direktiva 2014/24/EU ako radove, robu ili usluge nabavlja od javnog naručitelja odgovornog za postupak nabave.

(78)U skladu s tim sporazumom trebalo bi osnovati upravljački odbor koji se sastoji od Komisije i predstavnika država članica. Odbor je odgovoran za strateški nadzor aktivnosti nabave, uključujući strateško usmjeravanje programa aktivnosti javne nabave i svakog postupka nabave. Upravljački odbor trebao bi nadzirati i angažman subjekata sudionika. Ne bi trebao biti odgovoran za provedbu aktivnosti nabave, uključujući utvrđivanje naknada, već bi za to i dalje trebala biti odgovorna Komisija. Upravljački odbor trebao bi predvidjeti najprimjereniji način odabira dodatnih predstavnika među subjektima Unije, javnim naručiteljima država članica i partnerskim organizacijama koje je odabrala Komisija.

(79)U sporazumu bi trebalo pojasniti pravila o odgovornosti i primjenjivom okviru javne nabave između Komisije, koja djeluje kao središnje tijelo za nabavu, i subjekata sudionika koji preko nje provode nabavu. Subjekt sudionik koji određene dijelove postupka javne nabave provodi samostalno trebao bi snositi isključivu odgovornost za sve faze koje provodi samostalno. Javnom naručitelju koji djeluje kao središnje tijelo za javnu nabavu i koji je usluge ili robu nabavio preko Komisije trebalo bi omogućiti da te usluge ponudi drugim javnim naručiteljima bez primjene postupaka javne nabave propisanih primjenjivim pravom Unije. U tom je slučaju javni naručitelj u svakom sljedećem ugovoru dužan poštovati odredbe prvotnog ugovora.

(80)Kako bi potrebni resursi ostali dostupni, subjekti sudionici sudjelovat će u pokrivanju troškova nastalih u postupcima javne nabave i svim pomoćnim aktivnostima. U tu bi svrhu Komisija trebala imati pravo subjektima sudionicima naplaćivati naknade. Te bi naknade u načelu trebalo utvrditi na razini dostatnoj za pokrivanje svih izravnih i neizravnih troškova koje Komisija snosi u vezi s aktivnostima nabave, uključujući troškove svih pomoćnih usluga. Trebalo bi ih utvrditi u skladu s praksom u usporedivim okvirima javne nabave. Početni troškovi uspostave mogu se pokriti iz općeg proračuna Unije, a subjekti sudionici mogu ih nadoknaditi u određenom razdoblju. Prihodi ostvareni od tih naknada trebali bi činiti unutarnje namjenske prihode u smislu članka 21. stavka 3. točke (a) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.

(81)Otvoreni kôd važan je za transparentnu, sigurnu i učinkovitu primjenu digitalnih tehnologija u javnom sektoru. Pristup izvornom kodu omogućuje reviziju, potiče suradnju i ponovnu upotrebu te smanjuje ovisnost o jednom pružatelju usluga, čime se ograničava rizik od ovisnosti o određenom pružatelju usluga. Stoga je promicanje otvorenog koda važno za poticanje inovacija, povećanje vrijednosti ostvarene javnim rashodima i jačanje digitalne autonomije Unije. U tom kontekstu izbor usluga računalstva u oblaku ili softvera uvelike utječe na troškovnu učinkovitost, ali i na sigurnost, interoperabilnost, odgovornost i tehnološku autonomiju.

(82)Za učinkovitu, transparentnu i interoperabilnu primjenu digitalnih tehnologija u cijelom javnom sektoru Unije javne uprave pri izgradnji svojeg ekosustava ili skupa komponenti za računalstvo u oblaku i umjetnu inteligenciju trebaju promicati otvorene standarde i komponente objavljene na temelju licencije za softver otvorenog koda.

(83)Sve veći broj subjekata Unije i tijela javnog sektora dijeli softver koji su razvili sami ili koji je razvijen za njih te ga stavlja na raspolaganje za ponovnu upotrebu na temelju licencije otvorenog koda. To se može smatrati djelovanjem u javnom interesu i može povećati vrijednost javnih rashoda, smanjiti troškove koji nastaju zbog udvostručavanja i potaknuti inovacije u cijeloj Uniji. Međutim, softver se često stavlja na raspolaganje i dostupan je u raznim repozitorijima ili katalozima, što otežava mogućnost pretraživanja i pronalaženja, pa stoga i ponovnu upotrebu. Stoga je potrebno od subjekata Unije i tijela javnog sektora koji dobrovoljno odluče staviti softver na raspolaganje za ponovnu upotrebu zahtijevati da ga objave u katalogu ili repozitoriju koji je povezan s katalogom rješenja otvorenog koda EU-a. Katalog rješenja otvorenog koda trebao bi služiti kao centralizirani katalog u kojem svaka javna uprava može pretraživati softver koji su subjekti Unije i tijela javnog sektora stavili na raspolaganje za ponovnu upotrebu i pristupiti mu. Smještaj kataloga rješenja otvorenog koda EU-a na portalu interoperabilne Europe iz članka 8. Uredbe (EU) 2024/903 ( 35 ) omogućit će jednostavno povezivanje rješenja s dodatnim relevantnim informacijama i osposobljavanjem.

(84)Kako bi se obveze provedbe procjene otvorenog koda i stavljanja softvera na raspolaganje za ponovnu upotrebu u cijeloj Uniji provodile učinkovito i dosljedno, potrebno je uspostaviti mrežu ureda za programe otvorenog koda („mreža OSPO”), koju će činiti relevantne strukture subjekata Unije i država članica. Mreža OSPO trebala bi promicati koordinaciju među uredima za programe otvorenog koda uspostavljenima na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini te na razini subjekata Unije. Trebala bi olakšati razmjenu informacija i najboljih primjera iz prakse.

(85)Kako bi se u obzir uzeo tehnološki razvoj i zadržao učinkovit okvir mjera za jačanje ekosustava računalstva u oblaku i umjetne inteligencije na razini Unije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom Priloga I. kako bi se u obzir uzela relevantna tržišna i tehnološka kretanja povezana s inicijativama za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije te s izmjenom Priloga II. radi ažuriranja kriterija za razine jamstva Unije, dopunjavanjem ove Uredbe detaljnim pravilima za provedbu revizija, izmjenom Priloga III., određivanjem razine jamstva Unije za javnog naručitelja te s propisivanjem obveze privatnih poduzeća koja posluju u sektorima visoke kritičnosti da provode procjene učinka i poduzimaju mjere za ublažavanje rizika.

(86)Pri donošenju delegiranih akata na temelju ove Uredbe posebno je važno da Komisija tijekom pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. ( 36 ) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata Europski parlament i Vijeće trebali bi primiti sve dokumente u isto vrijeme kad i stručnjaci iz država članica te bi njihovi stručnjaci uvijek trebali imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(87)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ( 37 ).

(88)S obzirom na važnost ove Uredbe za zaštitu osobnih podataka prema potrebi bi se trebalo savjetovati s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 ( 38 ).

(89)Ako bilo koja od mjera predviđenih ovom Uredbom predstavlja državnu potporu, odredbama koje se odnose na takve mjere ne dovodi se u pitanje primjena članaka 107. i 108. UFEU-a.

(90)Ovom se Uredbom ne bi trebala dovoditi u pitanje primjena članaka 101. i 102. UFEU-a ni izvršne ovlasti tijela nadležnih za tržišno natjecanje.

(91)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti, utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.
OPĆE ODREDBE

Poglavlje I.
Predmet i definicije

Članak 1.
Predmet

1.Ovom se Uredbom uspostavlja okvir za jačanje ekosustava računalstva u oblaku i umjetne inteligencije na razini Unije, posebno sljedećim mjerama:

(a)uspostavom inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i inicijative za vodeći položaj u području umjetne inteligencije („inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije”);

(b)uspostavom okvira za ubrzano uvođenje podatkovnih centara u Uniji;

(c)omogućivanjem dostupnosti ponude suverenih usluga računalstva u oblaku i umjetne inteligencije kako bi se zaštitio javni poredak Unije;

(d)smanjenjem ovisnosti o kritičnim tehnologijama;

(e)poticanjem primjene usluga računalstva u oblaku u cijelom javnom sektoru.

2.Prvi je opći cilj ove Uredbe stvoriti uvjete potrebne za konkurentnost i inovacijski kapacitet Unijina ekosustava računalstva u oblaku i umjetne inteligencije.

3.Drugi opći cilj, koji je zaseban i nadopunjuje prvi opći cilj iz stavka 2., jest poboljšati funkcioniranje jedinstvenog tržišta uspostavom jedinstvenog pravnog okvira Unije za povećanje otpornosti i strateške autonomije Unije u području tehnologija računalstva u oblaku i umjetne inteligencije.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.„usluga računalstva u oblaku” znači usluga računalstva u oblaku kako je definirana u članku 6. točki 30. Direktive (EU) 2022/2555;

2.„pružatelj usluga računalstva u oblaku” znači pravni subjekt koji pruža uslugu računalstva u oblaku;

3.„UI sustav” znači UI sustav kako je definiran u članku 3. točki 1. Uredbe (EU) 2024/1689;

4.„pionirska umjetna inteligencija” znači UI modeli ili sustavi koji se temelje na takvim modelima, koji mogu obavljati velik broj zadaća i koji se približavaju trenutačnim najsuvremenijim dostignućima, dosežu ih ili nadmašuju;

5.„UI agent” znači UI sustav ili koordinirani skup UI sustava koji uz određen stupanj autonomije može percipirati svoje okruženje i djelovati u njemu te prema potrebi koristiti alate radi postizanja određenih ciljeva i prilagodbe promjenjivim ulaznim podacima i kontekstima;

6.„tijelo javnog sektora” znači tijelo javnog sektora kako je definirano u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2019/1024;

7.„subjekti Unije” znači institucije, tijela, uredi i agencije Unije koji su osnovani Ugovorom o Europskoj uniji, Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (TFEU) ili Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju ili na temelju tih ugovora;

8.„malo ili srednje poduzeće” ili „MSP” znači malo ili srednje poduzeće kako je definirano u članku 2. Priloga I. Preporuci Komisije 2003/361/EZ;

9.„malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije kako je definirano u točki 2. Priloga Preporuci Komisije (EU) 2025/1099;

10.„podatkovni centar” znači podatkovni centar kako je definiran u točki 2.6.3.1.16. Priloga A Uredbi (EZ) 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća;

11.„operater podatkovnog centra” znači operater podatkovnog centra kako je definiran u članku 2. točki 7. Delegirane uredbe (EU) 2024/1364;

12.„usluga podatkovnog centra” znači usluga podatkovnog centra kako je definirana u članku 6. točki 31. Direktive (EU) 2022/2555;

13.„softver” znači softver kako je definiran u članku 3. točki 4. Uredbe (EU) 2024/2847;

14.„hardver” znači hardver kako je definiran u članku 3. točki 5. Uredbe (EU) 2024/2847;

15.„komponenta” znači komponenta kako je definirana u članku 3. točki 6. Uredbe (EU) 2024/2847;

16.„proizvođač” znači „proizvođač” kako je definiran u članku 3. točki 13. Uredbe (EU) 2024/2847;

17.„revizijska organizacija” znači pojedinačna organizacija, konzorcij ili druga kombinacija organizacija, uključujući sve podugovaratelje, s kojom je pružatelj usluga računalstva u oblaku nad kojim se provodi revizija sklopio ugovor o provedbi neovisne revizije;

18.„usluga obuhvaćena revizijom” znači usluga računalstva u oblaku nad kojom se provodi revizija radi izdavanja revizorskog izvješća i revizorskog mišljenja;

19.„kriteriji revizije” znači kriteriji iz Priloga II. ovoj Uredbi prema kojima revizijska organizacija procjenjuje ispunjavaju li pružatelj usluga nad kojim se provodi revizija i njegova usluga obuhvaćena revizijom svaki kumulativni kriterij koji se mora ispuniti kako bi se tom pružatelju priznalo da nudi 2., 3. ili 4. razinu jamstva Unije;

20.„revizijski dokazi” znači sve informacije koje je revizijska organizacija upotrijebila kako bi potkrijepila nalaze i zaključke revizije i izdala revizorsko mišljenje, uključujući podatke prikupljene iz dokumenata, baza podataka ili IT sustava te provedenih razgovora ili testiranja;

21.„kontrola” znači kontrola kako je definirana u članku 2. točki 6. Uredbe (EU) 2021/697;

22.„javni naručitelji” znači javni naručitelji kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki 1. Direktive 2014/24/EU;

25.„licencija za softver otvorenog koda” znači licencija za softver otvorenog koda kako je definirana u članku 2. točki 12. Uredbe (EU) 2024/903.

GLAVA II.
AKTIVNOSTI ISTRAŽIVANJA, RAZVOJA I UVOĐENJA ZA EKOSUSTAV RAČUNALSTVA U OBLAKU I UMJETNE INTELIGENCIJE

Poglavlje I.
Inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije

Članak 3.
Opći cilj inicijativa za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije

1.Opći je cilj inicijativa za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije promicanje istraživačkih i inovacijskih aktivnosti te stvaranje kapaciteta velikih razmjera u cijelom ekosustavu računalstva u oblaku i umjetne inteligencije u Uniji, i to:

(a)podupiranjem razvoja i uvođenja najsuvremenijih tehnologija računalstva u oblaku i umjetne inteligencije, uključujući tehnologije podatkovnih centara sljedeće generacije koje učinkovito koriste resurse, tehnologije otvorenog skupa komponenti računalstva u oblaku te pionirsku, fizičku i industrijsku umjetnu inteligenciju;

(b)jačanjem kapaciteta podatkovnih centara i računalstva u oblaku u Uniji kako bi se zadovoljila rastuća potražnja potaknuta umjetnom inteligencijom, potaknule inovacije i zajamčila otpornost digitalne infrastrukture;

(c)poticanjem potražnje u Uniji i promicanjem uvođenja i primjene tehnologija računalstva u oblaku i umjetne inteligencije u cijelom javnom i privatnom sektoru u skladu s digitalnim ciljem digitalne transformacije poduzeća utvrđenim u Odluci (EU) 2022/2481.

2.Inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije imaju sljedeće operativne ciljeve:

(a)podupiranje razvoja i uvođenja naprednih tehnologija podatkovnih centara u koje su načela energetske učinkovitosti i učinkovitog korištenja resursa ugrađena već pri projektiranju i primjenjuju se tijekom cijelog rada (operativni cilj br. 1);

(b)podupiranje razvoja i uvođenja skupova komponenti računalstva u oblaku koji doprinose tehnološkoj autonomiji Unije (operativni cilj br. 2);

(c)unapređenje sposobnosti Unije u području pionirske umjetne inteligencije (operativni cilj br. 3);

(d)unapređenje sposobnosti Unije u području modela i sustava fizičke umjetne inteligencije te poticanje njihova uvođenja u svim strateškim sektorima Unije (operativni cilj br. 4);

(e)ubrzavanje razvoja i primjene industrijske umjetne inteligencije u svim strateškim sektorima Unije (operativni cilj br. 5);

(f)podupiranje razvoja naprednih platformi za uvođenje UI agenata u velikim razmjerima (operativni cilj br. 6);

(g)poticanje razvoja i primjene UI modela i sustava u javnim sektorima u cijeloj Uniji (operativni cilj br. 7);

(h)povećanje primjene tehnologija umjetne inteligencije na regionalnoj i lokalnoj razini te korištenja usluga računalstva u oblaku europskih pružatelja usluga računalstva u oblaku (operativni cilj br. 8).

Članak 4.
Operativni ciljevi inicijativa za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije

1.U okviru operativnog cilja br. 1 u inicijativama za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije:

(a)unapređuju se tehnologije za povećanje energetske učinkovitosti i učinkovitosti korištenja vode u podatkovnim centrima, uključujući inovativna rješenja za hlađenje, podatkovne centre sljedeće generacije s istosmjernim napajanjem, rješenja za iskorištavanje otpadne topline i sustave za pohranu energije;

(b)promiče se integracije novih tehnologija kvantnog računalstva u rad infrastrukture računalstva u oblaku i umjetne inteligencije;

(c)razvijaju se tehnologije koje se temelje na umjetnoj inteligenciji za optimizaciju učinkovitosti poslužitelja, stopa iskorištenosti i rada računalne infrastrukture;

(d)projektiraju se i optimiziraju infrastrukture računalstva u oblaku i umjetne inteligencije na rubu mreže kako bi se učinkovito integrirale s energetskim mrežama i bile fleksibilnije;

(e)iskorištava se potencijal podatkovnih centara kao glavnih korisnika naprednih sustava upravljanja energijom koji iskorištavaju različite izvore energije, uključujući male modularne reaktore i čisti vodik, zajedno s učinkovitim rješenjima za pohranu energije;

(f)uvode se testna okruženja i pilot-linije za integraciju i testiranje tehnologija razvijenih u skladu s točkama od (a) do (e), uključujući prototipove energetski učinkovitih poluvodiča i kvantnog računalstva.

2.U okviru operativnog cilja br. 2 u inicijativama za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije:

(a)razvijaju se i testiraju sigurne, otporne i učinkovite otvorene skupove komponenti računalstva u oblaku koji obuhvaćaju računalstvo na rubu mreže, povezivost, podatkovne i UI alate, pozadinske razine i razine usluga za strateške sektore;

(b)razvijaju se poslužitelji optimizirani za UI i osnovni softver koji se temelje na procesorima, akceleratorima i kvantnim akceleratorima projektiranima i proizvedenima u Uniji te rješenja sljedeće generacije za pohranu podataka ultravisoke gustoće i dugotrajnu pohranu podataka;

(c)povećava se dostupnost podataka za umjetnu inteligenciju putem platformi otvorenog koda za programsku podršku na kojima se temelje zajednički europski podatkovni prostori;

(d)potiče se osnivanje zaklada za softver otvorenog koda koje podupiru komponente otvorenog koda;

(e)uspostavlja se katalog europskih otvorenih rješenja za računalstvo u oblaku razvijenih u skladu s točkama od (a) do (d) ovog stavka.

3.U okviru operativnog cilja br. 3 u inicijativama za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije podupiru se inovativni projekti u području pionirske umjetne inteligencije u kojima se razvijaju pionirski UI modeli i sustavi kao strateška imovina, među ostalim u ključnim sektorima kao što je kibernetička sigurnost.

4.U okviru operativnog cilja br. 4 u inicijativama za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije:

(a)ubrzava se razvoj europskog skupa komponenti za fizički UI na kojem će se temeljiti treniranje modela te razvoj i uvođenje sustava, ponajprije za robotiku, autonomna vozila i dronove;

(b)olakšava se pristup posebnim skupovima podataka za fizičku umjetnu inteligenciju te njihovo prikupljanje i priprema;

(c)podupire se razvoj, testiranje i validacija modela i sustava fizičke umjetne inteligencije u stvarnim okruženjima.

5.U okviru operativnog cilja br. 5 u inicijativama za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije:

(a)ubrzava se razvoj i uvođenje sektorskih UI modela i sustava u strateškim industrijskim sektorima u cijeloj Uniji;

(b)olakšava se pristup računalnim resursima i UI alatima potrebnima za razvoj i operativnu primjenu UI modela i sustava prilagođenih potrebama industrijskih sektora;

(c)omogućuje se sigurno objedinjavanje velikih količina podataka za zajedničko treniranje umjetne inteligencije uz primjenu tehnologija koje poboljšavaju zaštitu privatnosti i čuvaju povjerljivost.

6.U okviru operativnog cilja br. 6 u inicijativama za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije:

(a)podupire se razvoj naprednih otpornih i sigurnih platformi za razvoj, uvođenje i orkestraciju naprednih UI agenata u velikim razmjerima;

(b)olakšava se razvoj ciljanih metodologija za napredne UI agente i njihovu orkestraciju te eksperimentiranje s njima tijekom cijelog životnog ciklusa.

7.U okviru operativnog cilja br. 7 u inicijativama za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije:

(a)ubrzava se tehnološki razvoj i primjena UI modela i sustava u ključnim područjima javnog sektora;

(b)razvijaju se UI modeli i sustavi koji povećavaju učinkovitost pružanja javnih usluga i njihovu dostupnost široj javnosti, poboljšavaju odlučivanje i pojednostavnjuju administrativne postupke;

(c)promiče se dijeljenje i ponovna upotreba podataka za treniranje i UI modela u javnim službama u cijeloj Uniji;

(d)olakšava se sigurna ponovna upotreba zdravstvenih podataka uz poboljšanu zaštitu privatnosti za potrebe UI modela i alata u zdravstvu;

(e)olakšava se razvoj, testiranje i uvođenje UI modela i alata u automobilskom sektoru, među ostalim za autonomnu vožnju.

8.U okviru operativnog cilja br. 8 u inicijativama za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije:

(a)promiče se široka primjena umjetne inteligencije među organizacijama iz privatnog i javnog sektora, uključujući MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, preko mreže centara za stjecanje iskustva i ubrzavanje razvoja u području umjetne inteligencije („UI centri”);

(b)osmišljava se zajednički kurikulum za računalstvo u oblaku i umjetnu inteligenciju oslanjanjem na mrežu UI centara i druge relevantne europske inicijative;

(c)promiče se dijeljenje usluga podatkovnih centara i usluga računalstva u oblaku javnog sektora te se u tu svrhu podupire Europska federacija oblaka za javni sektor („Federacija EuroCloud”);

(d)podupire se nabava usluga podatkovnih centara i usluga računalstva u oblaku za subjekte Unije i tijela javnog sektora.

Članak 5.
Centri za stjecanje iskustva i ubrzavanje razvoja u području umjetne inteligencije

1.Svaka država članica uspostavlja centre za stjecanje iskustva i ubrzavanje razvoja u području umjetne inteligencije („UI centri”). Ti se centri temelje na europskim centrima za digitalne inovacije uspostavljenima na temelju članka 16. Uredbe (EU) 2021/694, a prema potrebi i na subjektima uspostavljenima u skladu s pravom Unije koji ih naslijede.

2.UI centri imaju sljedeće ciljeve:

(a)podupirati integraciju umjetne inteligencije u strateškim industrijskim i javnim sektorima te njezinu primjenu u većim razmjerima;

(b)ubrzati široku primjenu tehnologija računalstva u oblaku i umjetne inteligencije na regionalnoj i lokalnoj razini, osobito među MSP-ovima, malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i tijelima javnog sektora, u skladu s načelom „UI na prvom mjestu”;

(c)koristiti relevantnu infrastrukturu za ubrzavanje razvoja i dorade UI modela i sustava.

3.UI centri imaju sljedeće glavne zadaće:

(a)pomagati organizacijama da ubrzaju svoju digitalnu transformaciju tako da im omoguće pristup tehnologijama umjetne inteligencije i njihovo korištenje te ih, među ostalim, povezuju s europskim pružateljima tehnologija računalstva u oblaku i umjetne inteligencije;

(b)osigurati dostupnost relevantnih programa usavršavanja i prekvalifikacije ili omogućiti pristup takvim programima u bliskoj suradnji s Akademijom za vještine u području umjetne inteligencije;

(c)olakšati prijenos stručnog znanja među regijama;

(d)podupirati rast spin-off i start-up poduzeća proizašlih iz sveučilišta, inkubatora i drugih akceleratora tako da im olakšaju pristup klijentima, poduzećima i organizacijama koji traže specijalizirane UI usluge.

4.Komisija može donijeti provedbene akte u kojima se detaljno utvrđuju postupak uspostave UI centara i dodatna pravila o profilu organizacija sudionica, kriterijima odabira i pojedinostima koje se odnose na izvršavanje zadaća i funkcija. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 46. stavka 2.

5.UI centri imaju znatnu opću autonomiju kad je riječ o vlastitom ustroju, sastavu i metodama rada u skladu s ciljevima utvrđenima u ovoj Uredbi.

6.Mreža UI centara uspostavlja se radi potpore suradnji i razmjeni primjera dobre prakse među UI centrima te pružanja specijaliziranih usluga u regijama u kojima potrebne vještine ili računalni kapacitet nisu dostupni na lokalnoj razini.

7.Države članice i Komisija surađuju s postojećim mrežama uspostavljenima u okviru drugih inicijativa Unije, uključujući inicijative Unije u području poluvodiča i podataka.

Članak 6.
Provedba inicijativa za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije

1.Provedba operativnih ciljeva inicijativa za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije povjerava se Komisiji i državama članicama, a prema potrebi i zajedničkim poduzećima ili drugim strukturama koje ih mogu ostvariti.

2.Operativni ciljevi inicijativa za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije provode se u okviru međusektorskih inicijativa velikih razmjera usmjerenih na glavne tehnološke i industrijske zadaće od strateške važnosti za Uniju („veliki pothvati”), kako je navedeno u Prilogu I.

3.Inicijative za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije mogu se financirati iz programâ Unije, uključujući programe Obzor Europa i Digitalna Europa, u skladu s Uredbom (EU) 2021/694 i Uredbom (EU) 2021/695.

4.Kako bi se uzele u obzir tehnološke promjene i tržišna kretanja, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 45. radi izmjene Priloga I. na način koji je u skladu s ciljevima inicijativa za vodeći položaj u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije utvrđenima u članku 4.

Članak 7.
Nacionalne strategije za računalstvo u oblaku i umjetnu inteligenciju

1.Države članice do [datuma godinu dana nakon dana stupanja na snagu] donose nacionalne strategije za računalstvo u oblaku i umjetnu inteligenciju („nacionalne strategije”).

2.Nacionalne strategije moraju sadržavati barem:

(a)ključne ciljeve i prioritete za primjenu računalstva u oblaku i umjetne inteligencije u skladu s načelom „UI na prvom mjestu”, kao i okvir upravljanja i praćenja za ostvarivanje tih ciljeva i prioriteta;

(b)mjere za ubrzavanje razvoja i primjene računalstva u oblaku i umjetne inteligencije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, osobito među tijelima javnog sektora, MSP-ovima i malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, koje uključuju i potporu UI centrima iz članka 5. kao točkama pristupa europskom inovacijskom ekosustavu u području umjetne inteligencije;

(c)mjere za potporu uvođenju i primjeni umjetne inteligencije u većim razmjerima u strateškim industrijskim i javnim sektorima, uključujući zdravstvo, energetiku i mobilnost;

(d)mjere za potporu uvođenju kapaciteta podatkovnih centara, prvenstveno visokovrijednih podatkovnih centara koji donose velike gospodarske i društvene koristi te su u skladu s visokim standardima zaštite okoliša i energetske učinkovitosti;

(e)mjere za ulaganje u računalnu infrastrukturu visokog intenziteta, uključujući UI tvornice i gigatvornice te kvantna računala kao strateška nacionalna i prekogranična sredstva za potporu istraživanju, razvoju i uvođenju industrijske umjetne inteligencije u strateškim sektorima;

(f)mjere za potporu razvoju kapaciteta računalstva u oblaku i umjetne inteligencije te promicanje izvrsnosti i inovacija, uključujući mjere javne nabave i mjere javne nabave inovacija utvrđene u članku 33.;

(g)mjere za potporu razvoju tehnologija skupova komponenti računalstva u oblaku koje se temelje na otvorenom hardveru i softveru radi jačanja tehnološke suverenosti i povećanja konkurentnosti strateških europskih industrija;

(h)mjere za dostupnost visokokvalitetnih podataka za razvoj umjetne inteligencije, prije svega sprečavanje podatkovnih zastoja s kojima se suočavaju organizacije.

3.Nacionalne strategije osmišljavaju se u skladu s ciljevima ove Uredbe.

4.Države članice osiguravaju da su njihove nacionalne strategije usklađene s odgovarajućim digitalnim ciljevima utvrđenima na temelju članka 4. Odluke (EU) 2022/2481 i da im doprinose.

5.Države članice obavješćuju Komisiju o svojim nacionalnim strategijama u roku od tri mjeseca od njihova donošenja. Države članice najmanje svake tri godine ocjenjuju svoje nacionalne strategije na temelju ključnih pokazatelja uspješnosti te ih prema potrebi ažuriraju. Komisija prati donošenje i reviziju nacionalnih strategija.

6.Europsko vijeće za umjetnu inteligenciju uspostavljeno Uredbom (EU) 2024/1689 („Vijeće za umjetnu inteligenciju”) savjetuje države članice o nacionalnim strategijama i pomaže im u njihovoj koordinaciji. Vijeće za umjetnu inteligenciju organizira razmjenu dobrih primjera iz prakse među državama članicama.

Članak 8.
Kriteriji za prioritetne projekte pionirske umjetne inteligencije

Komisija može donijeti odluku kojom se projektima odabranima u okviru otvorenih poziva na iskaz interesa koji podupiru veliki pothvat br. 3 iz Priloga I. dodjeljuje status prioritetnih projekata pionirske umjetne inteligencije ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:

(a)riječ je o inovativnom projektu s naglaskom na podupiranje tehnologija pionirske umjetne inteligencije i njihovu primjenu u većim razmjerima;

(b)projekt provodi europski konzorcij za digitalnu infrastrukturu osnovan u skladu s Odlukom (EU) 2022/2481 ili drugi pravni subjekt prihvatljiv za financiranje u skladu s pravom Unije, a u njemu sudjeluju najmanje tri države članice;

(c)države članice sudionice udružuju računalno vrijeme i druge relevantne resurse kako bi poduprle provedbu tog projekta.

Članak 9.
Računalna potpora za UI projekte

1.Unija i države članice u granicama raspoloživosti iz svojih računalnih kapaciteta dodjeljuju dostatne računalne resurse za umjetnu inteligenciju radi potpore razvoju prioritetnih projekata pionirske umjetne inteligencije koji ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 8.

2.Unija prioritetnim projektima pionirske umjetne inteligencije dodjeljuje najmanje onoliko računalnih resursa za umjetnu inteligenciju koliko su im dodijelile države članice tako da u Unijinu vremenu pristupa europskog računalstva visokih performansi na raspolaganju bude dostatan računalni kapacitet za umjetnu inteligenciju.

3.Unija i države članice nastoje staviti na raspolaganje dostatne računalne resurse za projekte industrijskih inovacija u području umjetne inteligencije, projekte fizičke umjetne inteligencije i projekte umjetne inteligencije u javnom sektoru.

GLAVA III.
KAPACITETI PODATKOVNIH CENTARA 

Poglavlje I.
Zone ubrzanog razvoja podatkovnih centara

Članak 10.
Proglašenje zona ubrzanog razvoja podatkovnih centara

1.Država članica na čijem se državnom području uvode kapaciteti podatkovnih centara dužna je na njemu do [Ured za publikacije: unijeti datum šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] proglasiti najmanje jednu zonu ubrzanog razvoja podatkovnih centara („zona ubrzanog razvoja”). Pri proglašenju zona ubrzanog razvoja države članice u obzir uzimaju sljedeće aspekte:

(a)položaj i veličinu lokacije ili područja te najmanju i najveću veličinu objekata koji bi se tamo mogli izgraditi;

(b)raspoloživ i budući kapacitet elektroenergetske mreže te mogućnost i uvjete za pohranu energije na lokaciji i proizvodnju čiste energije;

(c)raspoloživ i budući kapacitet mrežne povezivosti;

(d)kapacitet te zone za potporu postupnom ukidanju tradicionalnih bakrenih mreža;

(e)postojeće i buduće objekte u kojima se može ponovno koristiti otpadna toplina podatkovnih centara;

(f)sve mjere poduzete kako bi se ubrzalo izdavanje potrebnih dozvola za izgradnju i rad podatkovnih centara u određenoj zoni;

(g)davanje prednosti ponovnom korištenju napuštenih (brownfield) lokacija u odnosu na neizgrađene (greenfield) lokacije;

(h)potencijal održivog funkcioniranja lokacije ili područja, što se posebno odnosi na sprečavanje ili smanjivanje utjecaja na okoliš, doprinos smanjenju emisija ugljika i otpornost na klimatske promjene.

2.Kad je to primjereno radi lakšeg razvoja zona ubrzanog razvoja, države članice dužne su:

(a)provesti i najmanje svake tri godine preispitati sveobuhvatnu analizu energetskih potreba postojećih i budućih zona ubrzanog razvoja i njihovih učinaka na emisije stakleničkih plinova te utvrditi potreban kapacitet energetske infrastrukture za pravilno funkcioniranje i razvoj projekata podatkovnih centara smještenih u zonama ubrzanog razvoja. Takva se analiza provodi barem pri proglašenju zona ubrzanog razvoja u skladu sa stavkom 1.;

(b)osigurati da se u planovima razvoja mreže koje sastavljaju operateri prijenosnih sustava u skladu s člankom 51. Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća i operateri distribucijskih sustava u skladu s člankom 32. Direktive (EU) 2019/944 uzima u obzir analiza izrađena u skladu s točkom (a) ovog stavka, pri čemu se u obzir uzima potencijal anticipativnih ulaganja za zadovoljavanje budućih potreba sustava.

3.Nacionalna, regionalna i lokalna tijela odgovorna za izradu prostornih i razvojnih planova dužna su razmotriti mogućnost da u planove uključe razvoj projekata podatkovnih centara koji se provode u zonama ubrzanog razvoja i potrebne infrastrukture. Države članice operaterima podatkovnih centara omogućuju pristup svim relevantnim podacima o prostornom planiranju. Ako ti planovi podliježu procjeni u skladu s Direktivom 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i člankom 6. Direktive 92/43/EEZ, te se procjene kombiniraju. U toj se kombiniranoj procjeni prema potrebi razmatra i utjecaj na potencijalno zahvaćena vodna tijela iz Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

4.Pri proglašenju zona ubrzanog razvoja države članice uključuju sva relevantna nacionalna, regionalna i lokalna tijela i subjekte, uključujući operatore kako su definirani u članku 2. točki 29. Direktive (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća, operatore prijenosnih sustava kako su definirani u članku 2. točki 35. Direktive (EU) 2019/944 i operatore distribucijskih sustava kako su definirani u članku 2. točki 29. Direktive (EU) 2019/944, te koordiniraju njihovo djelovanje.

Članak 11.
Uvjeti u zonama ubrzanog razvoja

1.Pri utvrđivanju zahtjeva za održivost primjenjivih na podatkovne centre koji se uvode u zonama ubrzanog razvoja države članice primjenjuju ključne pokazatelje uspješnosti utvrđene u točkama od (a) do (n) Priloga II. Delegiranoj uredbi (EU) 2024/1364 donesenoj na temelju Direktive (EU) 2023/1791.

2.Države članice osiguravaju da se resursi u zonama ubrzanog razvoja raspodjeljuju i koriste pod poštenim, razumnim i nediskriminirajućim uvjetima te da se pritom ne stvaraju mogućnosti za špekulativno rezerviranje ili prakse ograničavanja pristupa koje bi mogle ometati učinkovito tržišno natjecanje ili učinkovit razvoj ili korištenje tih zona.

Članak 12.
Jedinstvene informacijske točke

1.Operater podatkovnog centra tijekom cijelog trajanja projekta podatkovnog centra u zoni ubrzanog razvoja ima pravo na zahtjev dobiti pomoć od jedinstvene informacijske točke u vezi sa svim odobrenjima potrebnima za uvođenje podatkovnog centra. Države članice u tu svrhu određuju jednu ili više jedinstvenih informacijskih točaka za operatere podatkovnih centara koji provode projekte podatkovnih centara u zonama ubrzanog razvoja. Države članice za tu namjenu mogu odrediti jedinstvenu informacijsku točku uspostavljenu u skladu s Uredbom (EU) 2024/1309. Primjenjuju se i funkcije, postupci i mehanizmi koji su Uredbom (EU) 2024/1309 predviđeni za takve jedinstvene informacijske točke, uključujući one koji se odnose na digitalni pristup, administrativnu koordinaciju i rješavanje sporova.

2.Uloga jedinstvene informacijske točke može biti, među ostalim, koordinacija, olakšavanje, praćenje i razmjena informacija o postupku koji se odnosi na:

(a)prostorno planiranje i građevinske dozvole;

(b)procjene učinka na okoliš u skladu s Uredbom (EU) 2026/XXXX [o ubrzavanju procjena utjecaja na okoliš];

(c)odobrenja povezana sa zahvaćanjem vode, ispuštanjem otpadnih voda te korištenjem i oporabom topline;

(d)ispunjavanje primjenjivih administrativnih obveza i obveza izvješćivanja;

(e)informiranje javnosti radi boljeg prihvaćanja projekta podatkovnog centra;

(f)zahtjeve za priključenje na elektroenergetsku, toplinsku ili komunikacijsku mrežu ili na druge relevantne mreže.

3.Jedinstvena informacijska točka pomaže procijeniti može li se projektu podatkovnog centra dodijeliti status strateškog projekta u skladu s člankom 14.

4.Pri pružanju administrativne potpore i pomoći iz ovog članka jedinstvena kontaktna točka posebnu pozornost posvećuje MSP-ovima i prema potrebi uspostavlja poseban kanal za komunikaciju s njima radi pružanja smjernica i odgovaranja na upite povezane s provedbom ove Uredbe.

Članak 13.
Olakšavanje administrativnih postupaka i postupaka izdavanja dozvola

1.Projekti podatkovnih centara koji se provode u zonama ubrzanog razvoja smatraju se strateškim projektima u smislu članka 14. Uredbe (EU) 2026/XXX [o ubrzavanju procjena utjecaja na okoliš] i na njih se primjenjuje paket instrumenata utvrđen u Prilogu toj uredbi.

2.Za svaku proglašenu zonu ubrzanog razvoja države članice pripremaju i izdaju zbirnu osnovnu dozvolu kojom se odobrava uvođenje podatkovnih centara u toj zoni ubrzanog razvoja. Ta zbirna osnovna dozvola obuhvaća dozvole i administrativna odobrenja potrebna za projekte podatkovnih centara koji se provode u zoni ubrzanog razvoja, osim dozvola specifičnih za pojedinačna postrojenja.

3.Države članice prije izdavanja zbirne osnovne dozvole iz stavka 2. provode sve potrebne postupke i procjene, uključujući sve relevantne procjene utjecaja na okoliš, postupke planiranja i evaluacije primjenjive na razini zone ubrzanog razvoja.

4.Za podatkovne centre koji se uvode u zonama ubrzanog razvoja moraju se dobiti dodatne dozvole samo za aktivnosti koje nisu obuhvaćene zbirnom osnovnom dozvolom iz stavka 2.

5.Države članice učinkovito, transparentno i pravodobno obrađuju administrativne zahtjeve povezane s planiranjem, izgradnjom i radom podatkovnih centara koji se uvode u zonama ubrzanog razvoja. Postupak izdavanja dozvola za projekte podatkovnih centara u zonama ubrzanog razvoja podatkovnih centara ne smije trajati dulje od 12 mjeseci od trenutka podnošenja sveobuhvatnog zahtjeva. Tim se rokom ne dovode u pitanje eventualni kraći rokovi koje utvrde države članice. Projektima podatkovnih centara dodjeljuje se status projekta od najveće nacionalne važnosti ako takav status postoji u nacionalnom pravu, što se uzima u obzir u postupcima izdavanja dozvola. Ovaj se stavak primjenjuje samo ako takav status postoji u nacionalnom pravu te ne stvara obvezu za države članice da ga uvedu.

Poglavlje II.
Strateški projekti

Odjeljak 1.
Dodjela statusa strateškog projekta podatkovnog centra

Članak 14.
Dodjela statusa strateškog projekta podatkovnog centra

1.Komisija može donijeti odluku kojom se projektima podatkovnih centara odabranima na temelju otvorenih poziva na iskaz interesa dodjeljuje status strateškog projekta ako ispunjavaju najmanje dva sljedeća kriterija:

(a)u okviru projekta uspostavlja se i vodi infrastruktura koja izravno podupire i poboljšava ključne funkcije javnog sektora, uključujući istraživanje i obrazovanje, zdravstvo, javnu sigurnost i zaštitu;

(b)projekt ima izrazito održive ili inovativne značajke, uključujući tehnologije i rješenja razvijene u skladu s glavom II.;

(c)projekt doprinosi sigurnosti, zaštiti i stabilnosti elektroenergetske mreže te zadovoljavanju potreba elektroenergetskog sustava na temelju evaluacije nadležnog operatera sustava, osobito ako uključuje smještaj velikih postrojenja za proizvodnju i pohranu čiste energije na istoj lokaciji;   

(d)projekt podupire integraciju čipova, procesora i akceleratora, poslužitelja ili kvantnih računala projektiranih i/ili proizvedenih u Uniji u sustave podatkovnih centara ili upravljanje objektima podatkovnih centara i tako jača Unijine lance opskrbe poluvodičima, kvantnim tehnologijama i podatkovnim centrima te doprinosi ciljevima ove Uredbe i Uredbe (EU) 2023/1781;

(e)projekt ublažava znatan manjak računalnog kapaciteta u području koje je u skladu s člankom 15. utvrđeno kao područje s takvim manjkom te uvelike doprinosi rastu, razvoju i promicanju lokalnoga gospodarstva.

2.Podnositelj zahtjeva u prijedlogu navodi sve potrebne i relevantne informacije kako bi dokazao da projekt ispunjava relevantne kriterije.

3.Trajanje statusa strateškog projekta ovisi o predviđenom trajanju projekta. Podnositelj zahtjeva u prijedlogu navodi informacije potrebne za dokazivanje predviđenog trajanja projekta, na temelju kojih se određuje trajanje statusa strateškog projekta.

4.Ako Komisija utvrdi da projekt kojem je dodijeljen status strateškog projekta više ne ispunjava relevantne kriterije ili da se dodjela tog statusa temeljila na zahtjevu koji je sadržavao netočne informacije koje su utjecale na sukladnost s tim kriterijima, može donijeti odluku o opozivu tog statusa za taj projekt. Projekti kojima je status strateškog projekta opozvan gube sva prava povezana s tim statusom na temelju ove Uredbe.

 
Poglavlje III.
Praćenje

Članak 15.
Praćenje manjka kapaciteta

1.Za potrebe praćenja napretka u ostvarivanju ciljeva Odluke (EU) 2022/2481 Komisija utvrđuje i prati:

(a)računalni kapacitet dostupan u Uniji, uključujući kapacitet računalstva na rubu mreže;

(b)opseg potražnje za kapacitetima podatkovnih centara;

(c)razmjere manjka kapaciteta i područja u kojima kapaciteti nisu dostatni, koja može utvrditi u suradnji s državama članicama i koja bi se mogla iskoristiti kao zone ubrzanog razvoja radi uvođenja kapaciteta podatkovnih centara.

GLAVA IV.
AUTONOMIJA

Poglavlje I.
Okvir za suverenost računalstva u oblaku

Odjeljak 1.
Razine jamstva Unije

Članak 16.
Područje primjene

1.Ovim se poglavljem uspostavlja okvir Unije za suverenost računalstva u oblaku koji se sastoji od četiri razine jamstva Unije, za koje su u Prilogu II. utvrđeni kriteriji koje pružatelji usluga računalstva u oblaku moraju ispuniti kako bi mogli pružati svoje usluge računalstva u oblaku subjektima Unije i tijelima javnog sektora.

2.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 45. radi izmjene razina jamstva Unije utvrđenih u Prilogu II. i dokaza utvrđenih u Prilogu III.

3.Kako bi prilozi II. i III. bili u skladu s novim pravnim stanjem ili tehničkim razvojem, Komisija ih preispituje najmanje svakih 18 mjeseci. 

Članak 17.
Priznavanje pružatelja usluga računalstva u oblaku

1.Pružatelj usluga računalstva u oblaku koji želi da mu se prizna da nudi određenu razinu jamstva Unije podnosi zahtjev za priznavanje nacionalnom nadležnom tijelu države poslovnog nastana. Tom zahtjevu prilaže sve relevantne dokaze koji se moraju dostaviti u skladu sa stavkom 3. ili 4.

2.Nadležno tijelo države poslovnog nastana djeluje kao nacionalno nadležno ocjenjivačko tijelo. Nacionalno nadležno ocjenjivačko tijelo koje je primilo zahtjev kandidata za priznavanje prema potrebi može zatražiti od jednog ili više nadležnih tijela drugih država članica da surađuju u postupku priznavanja kandidata u skladu s ovim člankom. U roku od 15 dana od primitka tog zahtjeva nacionalno tijelo od kojeg je zatražena suradnja potvrđuje da pristaje surađivati s nacionalnim nadležnim ocjenjivačkim tijelom ili odbija zahtjev.

3.Za 1. razinu jamstva Unije pružatelj usluga računalstva u oblaku koji je podnio zahtjev dostavlja nacionalnom nadležnom ocjenjivačkom tijelu EU izjavu o sukladnosti iz članka 19. stavka 2. i sve potrebne dokaze.

Odstupajući od prvog podstavka, EU izjava o sukladnosti koju u skladu s člankom 19. stavkom 2. izdaju pružatelji usluga računalstva u oblaku koji su MSP-ovi izravno se i automatski priznaje u svim državama članicama bez potrebe da je prethodno prizna nacionalno nadležno ocjenjivačko tijelo.

4.Za 2., 3. i 4. razinu jamstva Unije pružatelj usluga računalstva u oblaku koji je podnio zahtjev dostavlja nacionalnom nadležnom ocjenjivačkom tijelu revizorsko izvješće, pozitivno revizorsko mišljenje iz članka 20. i sve dokaze dostavljene revizijskoj organizaciji za vrijeme revizijskog postupka.

5.U roku od 60 dana od prihvaćanja zahtjeva u skladu sa stavkom 1. nacionalno nadležno ocjenjivačko tijelo ocjenjuje dokaze podnesene u skladu sa stavkom 3. ili 4. i:

(a)priprema nacrt odluke o priznavanju i što prije obavješćuje nadležna tijela drugih država članica o svojoj namjeri da uslugu računalstva u oblaku u cijeloj Uniji prizna kao uslugu koja nudi primjenjivu razinu jamstva Unije, nakon čega slijedi razdoblje preispitivanja od 60 dana. Obavijest nadležnim tijelima drugih država članica o razdoblju preispitivanja sadržava dokaze iz stavka 3. ili 4.; ili

(b)ako podneseni dokazi nisu dostatni da bi nadležno ocjenjivačko tijelo moglo priznati uslugu računalstva u oblaku, može od podnositelja zahtjeva zatražiti da u određenom roku dostavi dodatne informacije. Razdoblje od 60 dana iz ovog stavka suspendira se od datuma izdavanja zahtjeva do datuma primitka informacija. Suspenzija smije ukupno trajati najviše 30 dana, osim ako to opravdava sama priroda traženih informacija ili iznimne okolnosti; ili

(c)odbija zahtjev za priznavanje. Prije odbijanja zahtjeva nadležno ocjenjivačko tijelo pružatelju usluga računalstva u oblaku koji je podnio zahtjev omogućuje da u roku od 30 dana dostavi pisane primjedbe na zaključke ocjenjivanja. Nadležno ocjenjivačko tijelo uzima u obzir te primjedbe pri donošenju konačnih zaključaka.

6.U razdoblju preispitivanja iz stavka 5. točke (a) nacionalno nadležno tijelo druge države članice nacionalnom nadležnom ocjenjivačkom tijelu može podnijeti obrazloženi prigovor ili zahtjev za pojašnjenje ako smatra da nacrt odluke o priznavanju nije u skladu s primjenjivom razinom jamstva Unije utvrđenom u Prilogu II.

7.Ako se u razdoblju preispitivanja iz stavka 5. točke (a) ne podnese obrazloženi prigovor ni zahtjev za pojašnjenje, smatra se da su sve države članice prihvatile zaključke nacionalnog nadležnog ocjenjivačkog tijela i to tijelo donosi odluku o priznavanju, a usluga obuhvaćena revizijom u cijeloj se Uniji priznaje kao usluga s odgovarajućom razinom jamstva Unije.

8.Ako se u razdoblju preispitivanja iz stavka 5. točke (a) podnese zahtjev za pojašnjenje, nacionalno nadležno ocjenjivačko tijelo na odgovarajući način uzima ga u obzir i od podnositelja zahtjeva prema potrebi traži nove informacije u skladu sa stavkom 5. točkom (b) ili potvrđuje ili mijenja svoj prvotni nacrt odluke. Ako nadležno tijelo koje je podnijelo zahtjev nije zadovoljno, može podnijeti obrazloženi prigovor.

9.Ako se u razdoblju preispitivanja iz stavka 5. točke (a) ili nakon postupka iz stavka 8. podnese obrazloženi prigovor, nacionalno nadležno ocjenjivačko tijelo razmatra taj prigovor te ostaje pri svojem prvotnom nacrtu odluke ili ga opoziva. Nacionalno nadležno ocjenjivačko tijelo o tome obavješćuje nadležna tijela drugih država članica u roku od 15 dana od isteka razdoblja preispitivanja iz stavka 5. točke (a) ili u roku od 15 dana od primitka obrazloženog prigovora nakon postupka iz stavka 8., ovisno o slučaju.

10.Ako nacionalno nadležno ocjenjivačko tijelo namjerava potvrditi svoj nacrt odluke, nacionalno nadležno tijelo koje je uložilo prigovor može uputiti predmet Komisiji. Komisija ocjenjuje upućeni predmet i može od uključenih nacionalnih nadležnih tijela zatražiti informacije. Komisija donosi obvezujuću odluku kojom se utvrđuje može li nacionalno nadležno ocjenjivačko tijelo donijeti odluku o priznavanju.

11.Nacionalno nadležno ocjenjivačko tijelo može opozvati priznavanje ako utvrdi da je pružatelj usluga računalstva u oblaku čija je usluga u cijeloj Uniji priznata kao usluga koja nudi određenu razinu jamstva Unije namjerno ili iz nepažnje dostavio netočne ili obmanjujuće informacije.

12.Komisija može donijeti provedbene akte o praktičnoj provedbi postupaka iz ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 46. stavka 2.

13.Radi obavljanja zadaća koje su joj dodijeljene u skladu sa stavkom 10. Komisija od nacionalnih nadležnih tijela države poslovnog nastana može zahtijevati da što prije i u razumnom roku dostave sve relevantne informacije koje se odnose na dotičnog pružatelja usluga računalstva u oblaku i zahtjev za priznavanje.

14.Pri slanju zahtjeva za informacije Komisija navodi svrhu zahtjeva, određuje koje su informacije potrebne i utvrđuje rok u kojem se moraju dostaviti.

Članak 18.
Pridružene treće zemlje

1.Komisija provedbenim aktom može donijeti odluku o utvrđivanju treće zemlje u odnosu na koju se nad pružateljima usluga računalstva u oblaku koji su pod kontrolom te treće zemlje ili pravnog subjekta s poslovnim nastanom u toj trećoj zemlji može provesti revizija prema kriterijima za 3. razinu jamstva Unije u skladu s Prilogom II., pod uvjetom da ta treća zemlja ispunjava sljedeće kumulativne kriterije:

(a)u odnosu na nju donesena je relevantna odluka o primjerenosti na temelju članka 45. Uredbe (EU) 2016/679;

(b)ne primjenjuje mjere koje bi joj omogućile da provodi kontrolu nad pružateljem usluga računalstva u oblaku na način suprotan zahtjevima za zakonit pristup neosobnim podacima utvrđenima u članku 32. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) 2023/2854;

(c)ne primjenjuje mjere kojima bi se pružatelja usluga računalstva u oblaku prisililo da naruši ili poremeti kontinuitet ili pružanje usluge. Ne primjenjuje ni mjere kojima bi se pružatelja usluga računalstva u oblaku obvezalo da provodi, izvršava, primjenjuje ili poštuje mjere ograničavanja kao što su režimi sankcija, embarga ili druge jednakovrijedne pravne ili administrativne mjere, osim ako su te konkretne mjere legitimne na temelju nacionalnog prava država članica ili prava Unije;

(d)ne primjenjuje mjere koje bi pružatelja usluga računalstva u oblaku ometale u pružanju najsuvremenijih tehnologija i usluga;

(e)održava tržište otvorenim za usluge računalstva u oblaku iz Unije;

(f)pružateljima usluga računalstva u oblaku koji su pod kontrolom države članice ili subjekta Unije ili pravnog subjekta s poslovnim nastanom u Uniji omogućuje istu razinu pristupa postupcima javne nabave usluga računalstva u oblaku.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 46. stavka 2.

2.Ako dostupne informacije upućuju na to da treća zemlja više ne ispunjava zahtjeve iz stavka 1., Komisija stavlja izvan snage, mijenja ili suspendira odluku iz tog stavka.

3.Komisija na svojim internetskim stranicama objavljuje popis trećih zemalja koje ispunjavaju zahtjeve iz stavka 1. i onih koje ih više ne ispunjavaju.

Odjeljak 2.
Postupci ocjenjivanja sukladnosti

Članak 19.
Samoocjenjivanje sukladnosti

1.Pružatelji usluga računalstva u oblaku koji u skladu s člankom 17. traže da im se prizna da nude 1. razinu jamstva Unije provode samoocjenjivanje sukladnosti s kriterijima za tu razinu jamstva utvrđenima u Prilogu II.

2.Nakon samoocjenjivanja iz stavka 1. pružatelj usluga računalstva u oblaku izdaje EU izjavu o sukladnosti u kojoj navodi da je dokazana sukladnost s kriterijima za 1. razinu jamstva Unije. Izdavanjem takve izjave preuzima odgovornost za sukladnost usluge računalstva u oblaku s kriterijima za 1. razinu jamstva Unije utvrđenima u Prilogu II.

3.Pružatelj usluga računalstva u oblaku javno objavljuje tu EU izjavu o sukladnosti.

Odjeljak 3.
Revizije koje provodi neovisna treća strana

Članak 20.
Neovisna revizija

1.Pružatelji usluga računalstva u oblaku koji u skladu s člankom 17. traže da im se prizna da nude 2., 3. ili 4. razinu jamstva Unije o vlastitom se trošku podvrgavaju revizijama koje provodi neovisna treća strana radi dobivanja revizorskog izvješća i revizorskog mišljenja. Pružatelj nad kojim se provodi revizija za višu razinu jamstva Unije mora ispunjavati sve primjenjive kumulativne kriterije za niže razine jamstva Unije utvrđene u Prilogu II. Neispunjavanje bilo kojeg zahtjeva za nižu razinu jamstva isključuje sukladnost s višim razinama jamstva Unije.

2.Pružatelji nad kojima se provodi revizija surađuju s revizijskim organizacijama i pružaju im pomoć potrebnu za djelotvornu, učinkovitu i pravodobnu provedbu tih revizija, što uključuje omogućivanje pristupa svim relevantnim podacima i prostorijama te odgovaranje na usmena ili pisana pitanja. Pružatelji nad kojima se provodi revizija suzdržavaju se od ometanja provedbe revizije, neopravdanog utjecanja na nju ili njezina potkopavanja.

3.Revizijske organizacije pridržavaju se odgovarajuće razine povjerljivosti i obveze čuvanja poslovne tajne u pogledu informacija dobivenih od pružatelja nad kojima provode reviziju i trećih strana koje su obuhvaćene revizijom, među ostalim i nakon završetka revizija. Taj zahtjev ne smije negativno utjecati na provedbu revizija ni na druge odredbe ove Uredbe. U skladu s člankom 23. revizijska organizacija dijeli samo informacije koje su potrebne za izvješćivanje i koje ne sadržavaju informacije koje bi se razumno mogle smatrati povjerljivima.

4.Revizije iz stavka 1. provode revizijske organizacije koje:

(a)ne ovise o dotičnom pružatelju usluga računalstva u oblaku i nisu u sukobu interesa s njim ni s bilo kojom pravnom osobom povezanom s tim pružateljem, a osobito:

i. u razdoblju od 12 mjeseci prije početka revizije dotičnom pružatelju usluga računalstva u oblaku ni bilo kojoj pravnoj osobi povezanoj s njim nisu pružile nerevizorske usluge povezane s pitanjima obuhvaćenima revizijom te su se obvezale da im takve usluge neće pružati u razdoblju od 12 mjeseci nakon završetka revizije;

ii. u razdoblju od 10 godina prije početka revizije dotičnom pružatelju usluga računalstva u oblaku ni bilo kojoj pravnoj osobi povezanoj s njim nisu pružile usluge revizije u skladu s ovim člankom;

iii. ne provode reviziju za naknadu koja ovisi o rezultatu revizije;

(b)imaju dokazano stručno znanje, tehničke kompetencije i sposobnosti za reviziju usluga računalstva u oblaku;

(c)imaju dokazanu objektivnost i profesionalnu etiku, posebno na temelju pridržavanja kodeksa ponašanja ili odgovarajućih normi.

5.Revizijske organizacije koje provode revizije sastavljaju revizorsko izvješće o svakoj reviziji. To izvješće mora biti obrazloženo, u pisanom obliku i sadržavati barem sljedeće:

(a)ime, adresu i podatke za kontakt pružatelja nad kojim se provodi revizija te razdoblje obuhvaćeno revizijom;

(b)ime i adresu revizijske organizacije ili organizacija koje provode reviziju;

(c)izjavu o interesima;

(d)opis posebnih aspekata obuhvaćenih revizijom i primijenjene metodologije;

(e)opis i sažetak glavnih zaključaka revizije;

(f)popis trećih strana s kojima je obavljeno savjetovanje u okviru revizije;

(g)pozitivno ili negativno revizorsko mišljenje i informacije o tome ispunjava li usluga obuhvaćena revizijom primjenjive kriterije revizije za 2., 3. ili 4. razinu jamstva Unije u skladu s Prilogom II.;

(h)ako je revizorsko mišljenje negativno, operativne preporuke o posebnim mjerama za postizanje sukladnosti i preporučeni vremenski okvir za to;

(i)ako je revizorsko mišljenje pozitivno, razinu jamstva Unije koju u skladu s člankom 17. treba priznati za uslugu obuhvaćenu revizijom na temelju primjenjivih kriterija utvrđenih u Prilogu II.

6.Ako revizijska organizacija nije mogla provesti reviziju određenih aspekata ili dati revizorsko mišljenje na temelju provedenih provjera, u revizorsko izvješće uključuje objašnjenje okolnosti i razloge zbog kojih ti aspekti nisu mogli biti obuhvaćeni revizijom.

7.Revizijska organizacija može opozvati svoje revizorsko izvješće i revizorsko mišljenje ako je pružatelj nad kojim provodi reviziju namjerno ili iz nepažnje dostavio netočne ili obmanjujuće revizijske dokaze.

8.Pružatelj nad kojim se provodi revizija svake godine podnosi revizorsko izvješće i odgovarajuće pozitivno revizorsko mišljenje na preispitivanje istoj ili drugoj revizijskoj organizaciji, koja ocjenjuje je li usluga obuhvaćena revizijom i dalje sukladna s primjenjivim kriterijima utvrđenima u Prilogu II. Na temelju godišnjeg preispitivanja revizijska organizacija može potvrditi, ažurirati ili opozvati prvotno revizorsko izvješće i revizorsko mišljenje.

9.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 45. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem pravila o provedbi revizija, konkretno o postupovnim koracima, pravilima za revizijske organizacije i njihove tehničke kompetencije, revizijskim metodologijama i predlošcima za revizorska izvješća.

Članak 21.
Sadržaj i kvaliteta revizijskih dokaza

1.Radi pripreme revizorskog izvješća i revizorskog mišljenja revizijska organizacija na temelju revizijskih dokaza iz Priloga III. procjenjuje sukladnost usluge obuhvaćene revizijom s kriterijima iz Priloga II. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 45. radi izmjene Priloga III. utvrđivanjem dokaza potrebnih za ocjenjivanje prema kriterijima revizije iz Priloga II.

2.Revizijski dokazi moraju biti:

(a)relevantni i dostatni kako bi revizijska organizacija mogla sastaviti revizorsko izvješće i dati revizorsko mišljenje; i

(b)pouzdani prema profesionalnoj prosudbi i skepticizmu revizijske organizacije.

Članak 22.
Središnji repozitorij usluga računalstva u oblaku

1.Komisija uspostavlja i održava namjenski repozitorij usluga računalstva u oblaku koje su priznate u skladu s člankom 17. („središnji repozitorij”).

2.Nacionalno nadležno tijelo države poslovnog nastana koje je priznalo uslugu računalstva u oblaku u skladu s člankom 17. registrira tu uslugu u središnjem repozitoriju.

3.Ako revizijska organizacija opozove revizorsko izvješće i revizorsko mišljenje ili ako nadležno tijelo opozove priznavanje, taj se opoziv objavljuje u središnjem repozitoriju i ondje ostaje dostupan pet godina.

4.Središnji repozitorij javno je dostupan te ga Komisija i nacionalna nadležna tijela države poslovnog nastana redovito ažuriraju na namjenskim i pristupačnim internetskim stranicama.

Članak 23.
Obveze transparentnosti 

1.Ako priznati pružatelj usluga računalstva u oblaku dozna za bilo koju informaciju ili bitnu promjenu okolnosti koja može utjecati na revizorsko izvješće i pozitivno revizorsko mišljenje u skladu s člankom 20. ili na priznanje u skladu s člankom 17., o tome što prije obavješćuje revizijsku organizaciju i nacionalno nadležno tijelo države poslovnog nastana.

2.Na temelju obavijesti iz stavka 1. revizijska organizacija ocjenjuje treba li izmijeniti ili opozvati revizorsko izvješće ili revizorsko mišljenje. Ako izmijeni ili opozove revizorsko izvješće ili revizorsko mišljenje, revizijska organizacija o tome što prije obavješćuje nacionalno nadležno tijelo države poslovnog nastana.

3.Na temelju obavijesti iz stavka 1. ili 2. nacionalno nadležno tijelo države poslovnog nastana procjenjuje treba li izmijeniti ili opozvati svoje priznavanje. Ako izmijeni ili opozove svoje priznavanje usluge računalstva u oblaku, to nacionalno nadležno tijelo o tome što prije obavješćuje nacionalna nadležna tijela drugih država članica i Komisiju.

Članak 24.
Sankcije i naknade štete

1.Države članice u okviru svojih nadležnosti utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na pružatelje usluga računalstva u oblaku koji povrijede obveze iz ovog poglavlja te poduzimaju sve potrebne mjere za njihovo izvršenje. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice što prije obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama, kao i o svim kasnijim izmjenama koje na njih utječu.

2.Države članice pri izricanju sankcija za povrede ove Uredbe uzimaju u obzir sljedeće netaksativne kriterije:

(a)prirodu, težinu, opseg i trajanje povrede;

(b)sve mjere koje je počinitelj povrede poduzeo da ublaži ili popravi štetu prouzročenu povredom;

(c)sve prethodne povrede počinitelja povrede;

(d)financijske koristi koje je počinitelj stekao ili gubitke koje je izbjegao zbog povrede, u mjeri u kojoj se takve koristi ili gubici mogu pouzdano utvrditi;

(e)sve ostale otegotne ili olakotne okolnosti koje su primjenjive na slučaj;

(f)godišnji promet počinitelja povrede u prethodnoj financijskoj godini u Uniji.

3.Primatelji usluga računalstva u oblaku u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom imaju pravo od pružatelja usluga računalstva u oblaku tražiti naknadu za štetu ili gubitak koji su pretrpjeli zbog toga što su ti pružatelji usluga povrijedili svoje obveze iz ovog poglavlja.

Odjeljak 4.
Nacionalna nadležna tijela

Članak 25.
Nacionalna nadležna tijela

1.Države članice do [Ured za publikacije: unijeti datum godinu dana nakon stupanja na snagu] imenuju jedno ili više nacionalnih nadležnih tijela odgovornih za provedbu ovog poglavlja. U tu svrhu mogu imenovati postojeće tijelo ili tijela („nadležna tijela”).

2.Države članice obavješćuju Komisiju o nazivima tih nadležnih tijela te njihovim zadaćama i ovlastima. Komisija vodi javni registar tih tijela.

3.Države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela svoje zadaće na temelju ove Uredbe obavljaju nepristrano, transparentno i pravodobno. Stavljaju im na raspolaganje sva sredstva koja su im potrebna za obavljanje zadaća, uključujući dostatne tehničke, financijske i ljudske resurse za odgovarajući nadzor svih pružatelja usluga računalstva u oblaku koji su u njihovoj nadležnosti.

4.Za provedbu ovog poglavlja isključivo je nadležna država članica u kojoj pružatelj usluga računalstva u oblaku ima glavni poslovni nastan, odnosno glavni ured ili registrirano sjedište iz kojeg obavlja glavne financijske funkcije i operativni nadzor.

Članak 26.
Ovlasti nacionalnih nadležnih tijela

1.Nadležna tijela države poslovnog nastana imaju sljedeće istražne ovlasti ako su im potrebne za obavljanje zadaća iz članka 17.:

(a)ovlast da od bilo kojeg pružatelja usluga računalstva u oblaku, kao i od svih drugih osoba koje djeluju u svrhe povezane sa svojom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću i za koje se razumno može očekivati da raspolažu informacijama o navodnoj povredi ove Uredbe, uključujući revizijske organizacije, zatraže da što prije dostave te informacije;

(b)ovlast da provedu inspekciju svih prostorija koje ti pružatelji usluga ili te osobe koje djeluju u svrhe povezane sa svojom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću koriste u te svrhe, da od pravosudnog tijela u svojoj državi članici zatraže da naloži takvu inspekciju ili da od drugih javnih tijela zatraži da je provedu kako bi se ispitale, zaplijenile, uzele ili pribavile kopije informacija o navodnoj povredi u bilo kojem obliku, neovisno o mediju na kojem su pohranjene;

(c)ovlast da od bilo kojeg člana osoblja ili predstavnika tih pružatelja usluga ili tih osoba koje djeluju u svrhe povezane sa svojom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću zatraže objašnjenja svih informacija o navodnoj povredi te da uz suglasnost tih osoba zabilježe njihove odgovore bilo kojim tehničkim putem.

2.Nacionalna nadležna tijela države poslovnog nastana imaju sljedeće izvršne ovlasti ako su im potrebne za obavljanje zadaća iz članka 17.:

(a)ovlast za nalaganje prestanka povrede i prema potrebi izricanje korektivnih mjera koje su razmjerne povredi i potrebne za njezino djelotvorno okončanje, ili za upućivanje zahtjeva pravosudnom tijelu u svojoj državi članici da to učini;

(b)ovlast za izricanje novčanih kazni ili upućivanje zahtjeva pravosudnom tijelu u svojoj državi članici da to učini zbog nepostupanja u skladu s ovom Uredbom, uključujući nepostupanje u skladu s istražnim nalozima izdanima na temelju stavka 1.;

(c)ovlast za izricanje periodičnih penala ili upućivanje zahtjeva pravosudnom tijelu u svojoj državi članici da to učini u skladu s člankom 24. radi okončanja povrede u skladu s nalogom izdanim na temelju točke (a) ili zbog nepostupanja u skladu s istražnim nalozima izdanima na temelju stavka 1.

3.Mjere koje nacionalna nadležna tijela države poslovnog nastana poduzimaju u izvršavanju svojih ovlasti iz stavaka 1. i 2. moraju biti djelotvorne, odvraćajuće i razmjerne, posebno s obzirom na prirodu, težinu, ponavljanje i trajanje povrede ili navodne povrede na koju se odnose te, prema potrebi, gospodarsku, tehničku i operativnu sposobnost pružatelja usluga o kojem je riječ.

4.Države članice utvrđuju posebna pravila i postupke za izvršavanje ovlasti iz stavaka 1. i 2. te propisuju da svako izvršavanje tih ovlasti podliježe odgovarajućim zaštitnim mjerama na temelju primjenjivog nacionalnog prava u skladu s općim načelima prava Unije. Te se mjere poduzimaju samo u skladu s pravom na poštovanje privatnog života i pravima na obranu, uključujući pravo na saslušanje i pravo na uvid u spis, te podliježu pravu svih uključenih strana na djelotvorna pravna sredstva.

Odjeljak 5.
Uzajamna pomoć i suradnja

Članak 27.
Uzajamna pomoć

1.Nadležna tijela i Komisija blisko surađuju i uzajamno si pomažu radi dosljedne i učinkovite primjene ovog poglavlja. Uzajamna pomoć uključuje razmjenu informacija.

2.Nadležno tijelo može od drugih nadležnih tijela zatražiti da dostave određene informacije kojima raspolažu o određenom pružatelju usluga računalstva u oblaku radi izvršavanja svojih istražnih ovlasti iz članka 26. u vezi s određenim informacijama koje se nalaze u njihovoj državi članici. Nadležno tijelo koje primi taj zahtjev prema potrebi može uključiti druga nadležna tijela ili druga javna tijela te države članice.

3.Nadležno tijelo koje primi zahtjev na temelju stavka 2. dužno ga je provesti i obavijestiti nadležno tijelo države poslovnog nastana o poduzetim mjerama što prije, a najkasnije dva mjeseca nakon primitka zahtjeva, osim u opravdanim slučajevima.

Članak 28.
Prekogranična suradnja

1.Ako nadležno tijelo u državi u kojoj se usluga pruža ima razloga sumnjati da određeni pružatelj usluga računalstva u oblaku više ne ispunjava zahtjev iz Priloga II. ovoj Uredbi, može zatražiti od nadležnog tijela države poslovnog nastana da razmotri to pitanje te poduzme potrebne istražne i izvršne mjere radi postizanja usklađenosti.

2.Zahtjev nadležnom tijelu iz članka 25. za razmatranje tog pitanja te poduzimanje istražnih i izvršnih mjera radi postizanja usklađenosti može uputiti i Komisija.

3.Zahtjevi na temelju stavka 1. ili 2. moraju se propisno obrazložiti, a nadležno tijelo države poslovnog nastana dužno je uzeti ih u obzir. Ako to nadležno tijelo smatra da su dostavljene informacije nedostatne, može zatražiti dodatne informacije. Rok iz stavka 4. suspendira se dok se ne dostave te dodatne informacije.

4.Nadležno tijelo države poslovnog nastana što prije, a u svakom slučaju najkasnije dva mjeseca od primitka zahtjeva na temelju stavka 1. ili 2., nadležnom tijelu koje je uputilo zahtjev i Komisiji dostavlja svoju procjenu navodne povrede i objašnjenje svih istražnih ili izvršnih mjera koje je poduzelo ili predvidjelo u vezi s tim pitanjem radi postizanja usklađenosti s ovom Uredbom.

Poglavlje II.
Mjere na strani potražnje

Odjeljak 1.
Javna nabava

Članak 29.
Procjene rizika 

1.Do [godinu dana nakon stupanja na snagu], a nakon toga svake dvije godine ili prema potrebi, države članice i subjekti Unije provode procjene rizika u kojima:

(a)utvrđuju djelatnosti javnog sektora u kojima se koriste ili će se koristiti usluge računalstva u oblaku koje doprinose očuvanju javnog poretka u sektorima iz Priloga I. ili II. Direktive (EU) 2022/2555 i u područjima nacionalne sigurnosti, unutarnje sigurnosti, upravljanja vanjskim granicama, obrane, pravosuđa ili izvršavanja zakonodavstva, uključujući sprečavanje, istragu, otkrivanje i progon kaznenih djela;

(b)određuju koja je razina jamstva Unije (2., 3. ili 4.) iz Priloga II. ovoj Uredbi primjerena za utvrđene djelatnosti javnog sektora.

Ako subjekti Unije i države članice dijele odgovornosti u području djelatnosti javnog sektora, prema potrebi razmatraju mogućnost zajedničke provedbe odgovarajućih procjena rizika.

2.Pri provedbi procjena rizika države članice i subjekti Unije u obzir uzimaju barem sljedeće aspekte:

(a)osjetljivost, kritičnost i opseg neosobnih podataka koji se obrađuju, uključujući mogući učinak na javni poredak te prirodu, opseg, kontekst i svrhu obrade osobnih podataka, kao i rizik različitih razina vjerojatnosti i ozbiljnosti za prava i slobode ispitanika;

(b)rizik da treća zemlja ili pravni subjekt s poslovnim nastanom u trećoj zemlji pristupi tim podacima na način koji je prema pravu Unije nezakonit te posljedični učinak takvog pristupa na javni poredak;

(c)rizik od mogućih poremećaja u pružanju usluga i njihov posljedični učinak na javni poredak.

3.Komisija provedbenim aktima donesenima u skladu s člankom 46. stavkom 2. utvrđuje metodologiju koju treba primijeniti, predloške koje treba koristiti i elemente koje države članice i subjekti Unije trebaju uzeti u obzir pri procjenama rizika iz stavka 1. Metodologijom se utvrđuje kako države članice primjenjuju najvišu razinu jamstva za najkritičnije aktivnosti javnog sektora, kao što je obrana.

4.U roku od tri mjeseca od provedbe procjena rizika iz stavka 1. države članice Komisiji dostavljaju rezultate tih procjena te pritom navode u čemu odstupaju od provedbenih akata iz stavka 3.

5.Ako Komisija nakon preispitivanja rezultata procjene rizika države članice zaključi da razina jamstva Unije utvrđena za djelatnost javnog sektora u procjeni rizika nije primjerena ili da ne uzima u obzir pitanja javnog poretka na odgovarajući način, može donijeti provedbene akte u skladu s člankom 46. stavkom 2. kojima se utvrđuju razine jamstva Unije potrebne za tu djelatnost javnog sektora.

6.Ako procjena rizika iziskuje migraciju na drugu uslugu računalstva u oblaku, država članica ili subjekt Unije migriraju na nju u razumnom prijelaznom razdoblju ne duljem od 12 mjeseci, pri čemu se u obzir uzima tehnička izvedivost, kontinuitet usluge i zahtjevi u području prenosivosti podataka koji se primjenjuju na takvu migraciju.

7.Države članice surađuju međusobno i s Komisijom u okviru uspostavljenih mehanizama konzistentnosti te promiču suradnju i učinkovitu razmjenu informacija i najboljih primjera iz prakse.

8.Za potrebe stavka 3. Komisija je ovlaštena od pružatelja usluga računalstva u oblaku zatražiti sve potrebne informacije.

9.Države članice i subjekti Unije u procjenama rizika razmatraju je li za njihovu nabavu usluga računalstva u oblaku primjerena strategija nabave od više pružatelja usluga ili korištenja više usluga u oblaku.

Članak 30.
Javna nabava 

1.Ovaj se članak primjenjuje na javne naručitelje koji usluge računalstva u oblaku nabavljaju isključivo za vlastitu upotrebu. Ne dovodeći u pitanje članak 136. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509, ovaj se članak primjenjuje i na subjekte Unije koji usluge računalstva u oblaku nabavljaju isključivo za vlastitu upotrebu.

2.Subjekti Unije i tijela javnog sektora za čije djelatnosti javnog sektora u procjeni rizika iz članka 29. stavka 1. nije utvrđeno da doprinose očuvanju javnog poretka koriste usluge računalstva u oblaku za koje je u skladu s člankom 17. priznato da nude 1. razinu jamstva Unije.

3.Javni naručitelji, uključujući subjekte koji djeluju u njihovo ime, za čije je djelatnosti u skladu s člankom 29. stavkom 1. utvrđeno da doprinose očuvanju javnog poretka u sektorima iz Priloga I. ili II. Direktivi (EU) 2022/2555 i u područjima nacionalne sigurnosti, unutarnje sigurnosti, upravljanja vanjskim granicama, obrane, pravosuđa ili izvršavanja zakonodavstva, uključujući sprečavanje, istragu, otkrivanje i progon kaznenih djela, nabavljaju isključivo usluge računalstva u oblaku za koje je priznato da nude 2., 3. ili 4. razinu jamstva Unije.

4.Odstupajući od stavka 2. ili 3., javni naručitelji u iznimnim i propisno opravdanim slučajevima mogu odlučiti da neće nabavljati usluge računalstva u oblaku za koje je priznato da nude 1., 2., 3. ili 4. razinu jamstva Unije u slučaju jedne ili više sljedećih okolnosti:

(a)priznate usluge računalstva u oblaku dostupne u središnjem repozitoriju iz članka 22. ne mogu zadovoljiti predmet nabave te ne postoji odgovarajuća ili razumna alternativa ni usporediva usluga računalstva u oblaku, a to nepostojanje nije posljedica umjetnog sužavanja parametara postupka javne nabave;

(b)javni naručitelj pokrenuo je prethodne godine sličan postupak nabave, ali nije primio nijednu odgovarajuću ponudu ili nije bilo odgovarajućih sudionika;

(a)zbog primjene zahtjeva iz ove Uredbe javni naručitelj morao bi nabavljati usluge uz nerazmjerne troškove.

Odjeljak 2.
Subjekti iz privatnog sektora

Članak 31.
Procjene učinka

1.Subjekti iz Priloga I. Direktivi (EU) 2022/2555 koji nisu tijela javnog sektora mogu provoditi procjene slične onima iz članka 29.

2.Komisija može izdati smjernice o metodologiji za provedbu procjena učinka na temelju ovog članka i mogućim mjerama ublažavanja koje mogu poduzeti subjekti iz privatnog sektora koji posluju u sektorima visoke kritičnosti.

3.Ako Komisija zbog posebnih okolnosti i u opravdanim slučajevima te uz savjetovanje s državama članicama zaključi da je za subjekte koji nisu tijela javnog sektora, a posluju u sektorima visoke kritičnosti, potrebna procjena učinka, može donijeti delegirane akte radi dopune ove Uredbe u skladu s člankom 45. u kojima se za te subjekte propisuje obveza provedbe takve procjene učinka i poduzimanja mjera za ublažavanje rizika.

Odjeljak 3.
Ostale mjere povezane s javnom nabavom

Članak 32.
Dodana vrijednost Unije

1.U postupcima javne nabave inovativnih usluga računalstva u oblaku i UI sustava javni naručitelji u evaluaciju kvalitete ponude uvrštavaju necjenovne kriterije za dodjelu koji im omogućuju da ocijene doprinos ponuditelja razvoju europskog ekosustava računalstva u oblaku i umjetne inteligencije.

2.Pri primjeni necjenovnih kriterija za dodjelu iz stavka 1. javni naručitelji osiguravaju da ti kriteriji ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a)povezani su s predmetom ugovora;

(b)ne daju javnom naručitelju neograničenu slobodu izbora;

(c)izričito su navedeni u dokumentaciji o nabavi ili u obavijesti o nadmetanju;

(d)popratni su i nisu odlučujući pri dodjeli ugovora.

3.Ne dovodeći u pitanje diskrecijsko pravo javnih naručitelja da primijene dodatne kriterije, necjenovni kriteriji za dodjelu iz stavka 1. omogućuju im da ocijene:

(a)u kojoj mjeri ponuditelj doprinosi jačanju lanca opskrbe digitalnim tehnologijama u Uniji, uključujući korištenje softvera ili hardvera projektiranog ili proizvedenog u Uniji;

(b)u kojoj je mjeri ponuditelj integrirao tehnologije razvijene u Uniji, uključujući rezultate istraživanja i razvoja ostvarene u okviru programa istraživanja i razvoja koje financira Unija, te u kojoj mjeri koristi resurse kao što su norme, specifikacije, softver, modeli ili druga tehnologija razvijena u Uniji;

(c)u kojoj mjeri inovacije potrebne za pružanje usluge doprinose jačanju sigurnosti opskrbe i razvoju europskog ekosustava računalstva u oblaku i umjetne inteligencije;

(d)je li omogućeno pružanje usluge u najvećoj mogućoj mjeri s obzirom na dostupnost na tržištu i tehničke zahtjeve putem ključnih hardverskih komponenti za računalstvo, pohranu i umrežavanje koje su projektirane i/ili proizvedene u Uniji ili, ako to nije izvedivo, hardverskih komponenti iz treće zemlje na način koji doprinosi jačanju sigurnosti opskrbe i razvoju europskog ekosustava računalstva u oblaku i umjetne inteligencije.

Članak 33.
Praćenje nabave inovativnih rješenja u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije 

1.Države članice prate svoju provedbu javne nabave inovativnih rješenja u području usluga računalstva u oblaku i UI sustava te o njoj izvješćuju.

2.Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi praćenje i izvješćivanje iz stavka 1. aktivno koristile za utvrđivanje prepreka sudjelovanju MSP-ova u postupcima javne nabave, poboljšanje pristupa MSP-ova tržištima javne nabave, potporu izradi pojednostavnjenih i razmjernih strategija javne nabave prilagođenih MSP-ovima, uključujući prema potrebi podjelu predmeta nabave u grupe, te promicanje sudjelovanja MSP-ova u inovacijskom postupku utvrđenom Direktivom 2014/24/EU i u pretkomercijalnoj nabavi usluga računalstva u oblaku i UI sustavâ.

3.Na temelju praćenja iz stavka 1. države članice svake godine Komisiju obavješćuju:

(a)o veličini gospodarskih subjekata koji sudjeluju u takvoj nabavi;

(b)o trendovima sudjelovanja MSP-ova, uključujući broj ugovora koji su im dodijeljeni, njihov postotni udio u ukupnoj vrijednosti ugovora i, ako je dostupan, udio prekograničnog sudjelovanja MSP-ova;

(c)o mjerama poduzetima za poboljšanje pristupa MSP-ova postupcima javne nabave.

4.Države članice nastoje najmanje 25 % svoje nabave usluga računalstva u oblaku i UI sustava dodijeliti inovativnim MSP-ovima. U svoje nacionalne strategije iz članka 7. uključuju planove o tome kako namjeravaju ostvariti taj cilj.

5.Subjekti Unije i javni naručitelji promiču:

(a)prethodne provjere tržišta;

(b)povezivanje javnih kupaca s inovativnim rješenjima koja nude europski MSP-ovi i start-up poduzeća;

(c)izradu klauzula ugovora o javnoj nabavi koje su povoljne za inovativne MSP-ove. 

Poglavlje III.
Europska federacija oblaka za javni sektor

Članak 34.
Osnivanje Europske federacije oblaka za javni sektor

1.Osniva se Europska federacija oblaka za javni sektor („Federacija EuroCloud”). Federacija EuroCloud otvorena je za dobrovoljno sudjelovanje subjekata Unije i tijela javnog sektora. Subjekti Unije i tijela javnog sektora mogu Komisiji podnijeti zahtjev za pristupanje Federaciji EuroCloud.

2.Federacija EuroCloud olakšava dijeljenje usluga podatkovnih centara i usluga računalstva u oblaku za javni sektor među subjektima Unije i tijelima javnog sektora pod uvjetima iz članaka 35. i 36.

3.Komisija uspostavlja platformu za Federaciju EuroCloud koja sadržava barem:

(a)katalog s informacijama o dostupnim uslugama podatkovnih centara i uslugama računalstva u oblaku za javni sektor;

(b)uslužnu platformu za razmjenu i orkestraciju resursa i usluga za računalnu obradu, pohranu i umrežavanje.

4.Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata kojima se utvrđuju postupak sudjelovanja u Federaciji EuroCloud i predložak zahtjeva za sudjelovanje, uključujući njegov sadržaj i druge pojedinosti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 46. stavka 2.

Članak 35.
Dijeljenje usluga podatkovnih centara i usluga računalstva u oblaku za javni sektor

1.Član Federacije EuroCloud („subjekt koji dijeli usluge”) može dijeliti usluge podatkovnog centra i usluge računalstva u oblaku s drugim članom Federacije EuroCloud („subjekt koji koristi usluge”) ako je izravno ili neizravno preko posredničkog pravnog subjekta vlasnik hardvera koji se koristi za stavljanje usluge na raspolaganje te pruža uslugu koja se stavlja na raspolaganje subjektu koji koristi usluge. Ako je subjekt koji dijeli usluge neizravni vlasnik tog hardvera i pruža usluge preko posredničkog pravnog subjekta, mora imati kontrolu nad tim posredničkim pravnim subjektom.

2.Subjekt koji dijeli usluge uspostavlja odgovarajuće tehničke, operativne i organizacijske mjere kako bi omogućio učinkovito, sigurno i otporno pružanje usluga.

3.Prije dijeljenja usluga podatkovnih centara i usluga računalstva u oblaku unutar Federacije EuroCloud subjekt koji dijeli usluge dokazuje Komisiji da ispunjava uvjete utvrđene u stavcima 1. i 2.

4.Komisija procjenjuje informacije koje je dostavio subjekt koji dijeli usluge i dopušta mu da dijeli usluge podatkovnih centara i usluge računalstva u oblaku unutar Federacije EuroCloud ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavcima 1. i 2.

5.Subjekt koji dijeli usluge može subjektu koji koristi usluge naplatiti naknadu. Iznos naknade ograničen je na troškove koje subjekt koji dijeli usluge snosi u vezi s dijeljenjem usluge, a plaćanje naknade ne smatra se naplatnim ugovorom u smislu članka 2. Direktive 2014/24/EU i Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.

6.Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata kojima se utvrđuju tehničke, operativne i organizacijske mjere iz stavka 2. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 46. stavka 2.

Članak 36.
Naknade za upravljanje Federacijom EuroCloud

1.Troškove koji proizlaze iz aktivnosti koje Komisija provodi u skladu s ovim poglavljem zajednički financiraju članovi Federacije EuroCloud u obliku naknada koje im u tu svrhu naplaćuje Komisija. 

2.Ako se troškovi u početku pokrivaju iz općeg proračuna Unije, članovi Federacije EuroCloud nadoknađuju ih u razdoblju od najviše tri godine od datuma kad su Uniji naplaćeni ti troškovi.

3.Prihodi ostvareni od tih naknada smatraju se unutarnjim namjenskim prihodima u smislu članka 21. stavka 3. točke (a) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509. Ti se prihodi namjenjuju za pokrivanje troškova aktivnosti koje Komisija provodi na temelju ovog poglavlja, uključujući ocjenjivanje zahtjeva za pristupanje Federaciji EuroCloud i uspostavu platforme iz članka 34. stavka 3. Sav prihod koji preostane nakon pokrivanja tih troškova unosi se u opći proračun Unije.

4.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljna pravila za određivanje procijenjenih troškova, pojedinačnog iznosa naknada te načina i uvjeta njihova plaćanja. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 46. stavka 2.

Poglavlje IV.  
Nabava usluga podatkovnih centara, usluga računalstva u oblaku, softvera i UI sustava koju provodi Komisija

Članak 37.
Aktivnosti nabave koje provodi Komisija 

1.Komisija može provoditi aktivnosti nabave usluga podatkovnih centara, usluga računalstva u oblaku, softvera i UI sustava za vlastite potrebe, za subjekte Unije i za javne naručitelje država članica u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2024/2509, uz iznimke utvrđene u ovom poglavlju. Odstupajući od članka 168. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509, u aktivnostima nabave utvrđenima u ovom poglavlju mogu sudjelovati i partnerske organizacije iz članka 168. stavka 3. te uredbe koje je odabrala Komisija. Za potrebe ovog poglavlja javni naručitelji iz država članica, subjekti Unije i partnerske organizacije koje je odabrala Komisija smatraju se „subjektima sudionicima”.

2.Javni naručitelji u postupcima nabave mogu sudjelovati u svoje ime ili, ako ispunjavaju uvjete za to, kao središnja tijela za nabavu u smislu članka 2. stavka 1. točke 16. Direktive 2014/24/EU. Ako na temelju sporazuma iz članka 38. sudjeluju kao središnja tijela za nabavu, mogu se utvrditi posebna pravila i obveze kojima se uređuje njihovo sudjelovanje.

3.Uz aktivnosti nabave predviđene člankom 168. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Komisija može djelovati i kao središnje tijelo za nabavu za javne naručitelje iz država članica i partnerske organizacije koje je odabrala te u tu svrhu:

(a)nabavljati usluge podatkovnih centara, usluge računalstva u oblaku, softver i UI sustave u ime ili za račun jednog ili više javnih naručitelja država članica i partnerskih organizacija koje je odabrala te sklapati okvirne ugovore ili upravljati dinamičkim sustavima nabave usluga namijenjenih subjektima sudionicima;

(b)djelovati kao subjekt u veleprodaji koji takve usluge i robu nabavlja i preprodaje ili ih u iznimnim okolnostima donira jednom ili više javnih naručitelja država članica.

4.Pri provedbi aktivnosti nabave Komisija subjektima sudionicima može pružati dodatnu potporu, uključujući:

(a)tehničku infrastrukturu koja subjektima sudionicima omogućuje da koriste dodijeljene ugovore ili dodjeljuju ugovore, uključujući posebne ugovore na temelju sklopljenih okvirnih sporazuma, za usluge podatkovnih centara, usluge računalstva u oblaku, softver i UI sustave;

(b)savjete i potporu u pripremi i provedbi postupaka nabave;

(c)pripremu i provedbu postupaka nabave u ime ili za račun dotičnih subjekata;

(d)izdavanje računa i druge administrativne usluge povezane s dodijeljenim ugovorima.

5.Komisija takvu dodatnu potporu može pružati izravno, preko podugovaratelja ili njezino pružanje može delegirati tijelima ili agencijama Unije. Pristupanje subjekata sudionika sporazumu iz članka 38. može se uvjetovati prihvaćanjem jedne ili više usluga dodatne potpore.

6.Komisija može uspostaviti i voditi platformu za zajedničku nabavu koja uključuje usluge za olakšavanje aktivnosti nabave iz ovog poglavlja.

Članak 38.
Aktivnosti nabave koje provodi Komisija

1.Prije provedbe bilo koje aktivnosti nabave iz članka 37. Komisija i najmanje dvije države članice sklapaju sporazum kojim se utvrđuju praktična rješenja za aktivnosti nabave koje Komisija provodi u skladu s ovim poglavljem. Taj sporazum obuhvaća postupke nabave koji će se provesti u razdoblju njegove valjanosti i smatra se da ispunjava zahtjeve sporazuma o zajedničkoj nabavi i ovlaštenja iz članka 168. stavaka 2. i 3. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.

2.Sporazum predstavlja ovlaštenje Komisiji za nabavu u ime ili za račun subjekata sudionika u smislu članka 168. stavka 3. točke (e) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.

3.Sporazum uključuje praktične aranžmane za sudjelovanje subjekata, odlučivanje o izboru postupka i primjenjive uvjete, evaluaciju zahtjeva za sudjelovanje i ponuda, dodjelu ugovora te mjerodavno pravo i nadležnost. Komisija ostaje odgovorna za provedbu i vođenje aktivnosti nabave, uključujući odluke o pokretanju postupka nabave, vrsti postupka i ugovora te dodjeli ugovora.

4.U skladu s tim sporazumom osniva se upravljački odbor koji se sastoji od Komisije i po jednog nacionalnog predstavnika svake države članice sudionice. Države članice mogu naknadno pristupiti sporazumu, nakon čega dobivaju svojeg predstavnika u upravljačkom odboru. Upravljački odbor može imenovati dodatne predstavnike iz redova drugih subjekata Unije, javnih naručitelja država članica i partnerskih organizacija koje je odabrala Komisija.

5.Upravljački odbor odgovoran je za strateški nadzor aktivnosti nabave, uključujući predlaganje strateškog usmjerenja programa nabave za određeno razdoblje i odobravanje strateškog usmjerenja svakog postupka nabave prije nego što ga Komisija pokrene kako bi bio usklađen s okvirom uspostavljenim ovom Uredbom.

6.Nakon što sporazum stupi na snagu, javni naručitelji iz država članica sudionica, subjekti Unije i partnerske organizacije koje je odabrala Komisija mogu mu pristupiti i od njega ostvarivati korist te se smatraju subjektima sudionicima u postupcima u kojima odluče sudjelovati. Upravljački odbor može odrediti da sporazum ima oblik ugovora o pristupanju.

7.Sudjelovanje javnog naručitelja određene države članice nije uvjetovano sudjelovanjem te države članice.

8.Upravljački odbor utvrđuje transparentne i nediskriminirajuće uvjete pod kojima javni naručitelji država članica mogu pristupiti sporazumu, prije svega veličinu, minimalne iznose i druge objektivne kriterije. Upravljački odbor utvrđuje i pravila i postupke za prestanak sudjelovanja u sporazumu javnog naručitelja države članice koji nije ispunio svoje obveze iz sporazuma.

9.Odstupajući od članka 168. stavka 2. Uredbe (EU, Euratom) 2014/2509, upravljački odbor može odobriti sudjelovanje javnih naručitelja iz država EFTA-e i zemalja kandidatkinja za pristupanje Uniji bez potrebe da ta mogućnost bude predviđena u bilateralnom ili multilateralnom ugovoru.

10.Upravljački odbor može uvjetovati pristupanje subjekata sudionika sporazumu prihvaćanjem jedne ili više usluga dodatne potpore utvrđenih u članku 37.

11.Upravljački odbor donosi svoj poslovnik na prijedlog Komisije.

Članak 39.
Primjenjivi okvir javne nabave 

1.Smatra se da je subjekt sudionik ispunio svoje obveze u skladu s primjenjivim pravom Unije o javnoj nabavi ako robu ili usluge nabavlja na temelju ugovora koje je dodijelila Komisija u skladu s ovim poglavljem, među ostalim na temelju okvirnih ugovora koje je sklopila Komisija ili u okviru dinamičkih sustava nabave kojima Komisija upravlja u svojstvu središnjeg tijela za nabavu, ili uz korištenje usluga dodatne potpore iz članka 37.

2.Na postupke dodjele posebnih ugovora na temelju okvirnih ugovora ili u okviru dinamičkih sustava nabave primjenjuju se postupovne odredbe koje se primjenjuju na institucije Unije.

3.Javni naručitelj koji je od Komisije kao središnjeg tijela za nabavu nabavio usluge podatkovnih centara, usluge računalstva u oblaku, softver i UI sustave u svojim sporazumima s javnim naručiteljima kojima pruža usluge poštuje sve ugovorne zahtjeve koji ga obvezuju.

4.Komisija može odlučiti pokrenuti postupak nabave u kojem mogu sudjelovati subjekti sudionici bez podnošenja prethodnog posebnog zahtjeva.

5.Odstupajući od članka 168. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509, subjekti sudionici u razdoblju valjanosti dinamičkog sustava nabave mogu od Komisije zatražiti da im omogući sudjelovanje u tom sustavu. Komisija odobrava takav zahtjev pod uvjetom da kumulativni zahtjevi ne premašuju 50 % početnih procijenjenih količina predviđenih nabava. Sudjelovanje se odobrava u roku od 10 radnih dana od primitka zahtjeva, a subjektima sudionicima omogućuje se sudjelovanje u svakom budućem pozivu na dostavu ponuda.

6.Mogućnost iz stavka 5. dostupna je samo subjektima sudionicima koji sporazumu iz članka 38. pristupe nakon pokretanja dinamičkog sustava nabave.

Članak 40.
Naknade za aktivnosti nabave

1.Troškove koji proizlaze iz aktivnosti nabave koje se provode u skladu s ovim poglavljem zajednički financiraju subjekti sudionici u obliku naknada koje im u tu svrhu naplaćuje Komisija.

2.Troškovi proizašli iz uspostave aktivnosti zajedničke nabave iz članka 37., uključujući razvoj platforme za zajedničku nabavu, u početku se mogu pokriti iz općeg proračuna Unije. U tom ih slučaju nadoknađuju subjekti sudionici tijekom razdoblja od najviše tri godine od datuma kad ih je snosila Unija. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju praktična i operativna rješenja na temelju kojih subjekti sudionici nadoknađuju te troškove. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 46. stavka 2.

3.Prihodi ostvareni od tih naknada smatraju se unutarnjim namjenskim prihodima u smislu članka 21. stavka 3. točke (a) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509. Ti se prihodi namjenjuju za pokrivanje troškova aktivnosti nabave koje se provode u skladu s člankom 37. Sav prihod koji preostane nakon pokrivanja tih troškova unosi se u opći proračun Unije.

4.Naknade se utvrđuju unaprijed, razmjerne su procijenjenim troškovima aktivnosti za koje se naplaćuju i dostatne za njihovo pokrivanje, a procijenjeni troškovi utvrđuju se na troškovno učinkovit način uzimajući u obzir praksu usporedivih okvira nabave.

5.5.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljna pravila za određivanje naknada i navode:

(a)procijenjeni troškovi koji se mogu pripisati aktivnostima nabave za koje se naplaćuju naknade;

(b)pojedinačni iznosi naknada;

(c)način i uvjeti pod kojima se naknade plaćaju;

(d)uvjeti pod kojima se naknade plaćaju.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 46. stavka 2.

Poglavlje V.
Otvoreni kod

Članak 41.
Promicanje rješenja otvorenog koda i davanje prednosti otvorenom kodu

Unija i države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi subjekte Unije i tijela javnog sektora potaknule da pri izgradnji svojeg ekosustava ili skupa komponenti za računalstvo u oblaku i umjetnu inteligenciju koriste otvorene standarde i komponente objavljene na temelju licencije za softver otvorenog koda te olakšaju njihovu ponovnu upotrebu uzimajući u obzir funkcionalnosti, uključujući sigurnost, ukupne troškove i druge relevantne i opravdane objektivne kriterije.

Članak 42.
Dijeljenje i ponovna upotreba softvera

Za stavljanje softvera nad kojim ima pravo intelektualnog vlasništva na raspolaganje za ponovnu upotrebu u okviru licencije za softver otvorenog koda subjekt Unije ili tijelo javnog sektora koristi katalog ili repozitorij koji je povezan s katalogom rješenja otvorenog koda EU-a iz članka 43. i kojem se može pristupiti iz tog kataloga.

Članak 43.
Katalog rješenja otvorenog koda EU-a

1.Komisija osigurava i održava katalog rješenja otvorenog koda EU-a kao centralizirani katalog za pristup softveru koji su subjekti Unije i tijela javnog sektora stavili na raspolaganje za ponovnu upotrebu.

2.Katalog rješenja otvorenog koda EU-a smješten je na portalu Interoperabilna Europa iz članka 8. Uredbe (EU) 2024/903 i besplatno je dostupan u elektroničkom obliku.

3.Komisija na temelju objektivnih i relevantnih kriterija odlučuje o zahtjevu bilo kojeg subjekta Unije ili tijela javnog sektora koje posjeduje ili održava katalog ili repozitorij da se taj katalog ili repozitorij poveže s katalogom rješenja otvorenog koda EU-a i da mu se iz njega može pristupiti.

Članak 44.
Mreža ureda za programe otvorenog koda 

1.Komisija uspostavlja mrežu ureda za programe otvorenog koda („mreža OSPO”) kako bi olakšala suradnju u provedbi obveza iz ovog poglavlja.

2.Uredi za programe otvorenog koda koje su uspostavila tijela javnog sektora na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini u državi članici i uredi koje su uspostavili subjekti Unije mogu Komisiji podnijeti zahtjev za pristupanje mreži OSPO.

3.Mreža OSPO ima sljedeće zadaće:

(a)olakšavanje razmjene informacija, iskustava i dobrih primjera iz prakse između država članica i Komisije, prije svega u okviru rasprava o zajedničkim tehničkim, pravnim i organizacijskim pitanjima, uključujući pitanja povezana s licenciranjem, sigurnošću, održavanjem i nabavom softvera otvorenog koda;

(b)promicanje dijeljenja i ponovne upotrebe softvera otvorenog koda među tijelima javnog sektora;

(c)doprinos izradi smjernica, predložaka ili preporuka o dijeljenju i ponovnoj upotrebi softvera otvorenog koda na dobrovoljnoj i neobvezujućoj osnovi;

(d)suradnja na projektima otvorenog koda od zajedničkog interesa za subjekte Unije i tijela javnog sektora te razmjena tih projekata.

4.Komisija podupire i koordinira mrežu OSPO.

5.Komisija najmanje dvaput godišnje saziva sastanak članova mreže OSPO i njime predsjeda. Sastanci mreže OSPO mogu se održavati putem interneta.

GLAVA V.  
ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 44. 
Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 4., članka 16. stavka 2., članka 20. stavka 9., članka 21. stavka 1. i članka 31. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [datum stupanja na snagu].

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 4., članka 16. stavka 2., članka 20. stavka 9., članka 21. stavka 1. i članka 31. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 4., članka 16. stavka 2., članka 20. stavka 9., članka 21. stavka 1. i članka 31. stavka 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće na njega ne podnesu prigovor u roku od dva mjeseca od dana na koji im je priopćen ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovor. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 46.
Postupak odbora

1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 47.
Preispitivanje

1.Komisija do [četiri godine nakon datuma stupanja na snagu] i svakih pet godina nakon toga provodi evaluaciju ove Uredbe i o tome izvješćuje Europski parlament, Vijeće i Europski gospodarski i socijalni odbor.

2.Izvješću iz stavka 1. prema potrebi se prilaže prijedlog izmjene ove Uredbe.

3.Pri provedbi evaluacije iz stavka 1. Komisija uzima u obzir stajališta i zaključke Europskog parlamenta, Vijeća te drugih relevantnih tijela ili izvora te pridaje posebnu pozornost malim i srednjim poduzećima i položaju novih konkurenata.

Članak 48.
Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od [točno godinu dana nakon datuma stupanja na snagu].

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE3

1.1.Naslov prijedloga/inicijative3

1.2.Predmetna područja politike3

1.3.Ciljevi3

1.3.1.Opći ciljevi3

1.3.2.Specifični ciljevi3

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak3

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti3

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:4

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative4

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative4

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.4

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava4

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima5

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele5

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka6

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna6

2.MJERE UPRAVLJANJA8

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja8

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole8

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole8

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje8

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)8

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti9

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE10

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak10

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva12

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje12

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna12

3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda17

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje22

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva24

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna24

3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda24

3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva24

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima25

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna25

3.2.4.2.Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda26

3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima26

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom28

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom28

3.2.7.Doprinos trećih strana28

3.3.Procijenjeni učinak na prihode29

4.Digitalni aspekti29

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju30

4.2.Podaci30

4.3.Digitalna rješenja31

4.4.Procjena interoperabilnosti31

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi32

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Ciljevi

1.3.1.Opći ciljevi

1.3.2.Specifični ciljevi

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

 novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 39  

 produljenje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative 

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka

 Ograničeno trajanje

–    na snazi od [DD. MM.] GGGG. do [DD. MM.] GGGG.

–    financijski učinak od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za plaćanje

Neograničeno trajanje

–početna provedba od 2028. do 2030.,

–redovna provedba.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna

 Izravno upravljanje Komisije

– preko njezinih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–    preko izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

– trećim zemljama ili tijelima koja su one imenovale

– međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

– Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu

– tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

– tijelima javnog prava

– tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu

– tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak  

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	Dif./nedif. 40	zemalja EFTA-e 41	zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata 42	ostalih trećih zemalja	drugi namjenski prihodi
	Naslovi VFO-a i proračunske linije utvrđuju se naknadno 43	Dif./nedif.	DA	NE	NE	NE
	Prihodi od naknada (Komisija će naplatiti naknadu)	Dif./nedif.	DA	NE	NE	DA

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	Dif./nedif.	zemalja EFTA-e	zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata	ostalih trećih zemalja	drugi namjenski prihodi
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Iznosi navedeni u nastavku privremeni su i ovise o konačnom ishodu pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034. Ova će se inicijativa financirati preraspodjelom odobrenih sredstava u okviru operativnih programa sljedećeg VFO-a, a djelomično i administrativnim rashodima za osoblje. U ovoj fazi nije moguće navesti doprinos iz svakog naslova i programa VFO-a, a očekuje se da će znatan doprinos doći iz programa u okviru naslova 2. VFO-a za razdoblje 2028. – 2034. (npr. Europskog fonda za konkurentnost, posebno u okviru sastavnice politike „digitalno vodstvo”). Procjene su pripremljene na temelju trenutačno dostupnih informacija i služe za izradu preciznih projekcija proračuna.

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

U milijunima EUR (na tri decimale)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Broj

GU CNECT			Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO  2028. – 2034.	NAKON 2034.	SVEUKUPNO
			2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija	Obveze	(1a)	2,386	0,727	2,118	0,427	0,427	0,427	0,427	6,941		6,941
	Plaćanja	(2a)	1,193	1,557	1,422	1,272	0,427	0,427	0,427	6,727	0,214	6,941
UKUPNA odobrena sredstva za GU CNECT	Obveze	=1a	2,386	0,727	2,118	0,427	0,427	0,427	0,427	6,941	0,000	6,941
	Plaćanja	=2a	1,193	1,557	1,422	1,272	0,427	0,427	0,427	6,727	0,214	6,941

GU DIGIT			Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO  2028. – 2034.	NAKON 2034.	SVEUKUPNO
			2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija	Obveze	(1a)	2,382							2,382		2,382
	Plaćanja	(2a)	1,191	1,191						2,382		2,382
UKUPNA odobrena sredstva za GU DIGIT	Obveze	=1a	2,382	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	2,382	0,000	2,382
	Plaćanja	=2a	1,191	1,191	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	2,382	0,000	2,382

Od 2029. traženi iznos u okviru izglasanog proračuna (VOBU) iskazuje se kao neto iznos nakon odbitka predviđenih naknada za federaciju oblaka i zajedničku nabavu.

UKUPNO (DIGIT + CNECT)			Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.	NAKON 2034.	SVEUKUPNO
			2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Obveze	(4)	4,768	0,727	2,118	0,427	0,427	0,427	0,427	9,323	0,000	9,323
	Plaćanja	(5)	2,384	2,748	1,422	1,272	0,427	0,427	0,427	9,109	0,214	9,323
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe		(6)	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 2.	Obveze	=4+6	4,768	0,727	2,118	0,427	0,427	0,427	0,427	9,323	0,000	9,323
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja	=5+6	2,384	2,748	1,422	1,272	0,427	0,427	0,427	9,109	0,214	9,323

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

4

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (na tri decimale)

GU CNECT				Godina			Godina	Godina		Godina		Godina				Godina			Godina			UKUPNO VFO 2028. – 2034.
				2028.			2029.	2030.		2031.		2032.				2033.			2034.
 Ljudski resursi				1,810			1,810	1,810		1,810		1,810				1,810			1,810			12,670
 Ostali administrativni rashodi				0,000			0,000	0,000		0,000		0,000				0,000			0,000			0,000
UKUPNO GU CNECT		Odobrena sredstva		1,810			1,810	1,810		1,810		1,810				1,810			1,810			12,670
Glavna uprava: DIGIT				Godina			Godina	Godina		Godina		Godina				Godina			Godina			UKUPNO VFO 2028. – 2034.
				2028.			2029.	2030.		2031.		2032.				2033.			2034.
 Ljudski resursi				1,794			1,794	1,794		1,794		1,794				1,794			1,794			12,558
 Ostali administrativni rashodi				0,000			0,000	0,000		0,000		0,000				0,000			0,000			0,000
UKUPNO GU DIGIT	Odobrena sredstva			1,794			1,794	1,794		1,794		1,794				1,794			1,794			12,558
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 4. višegodišnjeg financijskog okvira			(Ukupne obveze = ukupna plaćanja)		3,604		3,604	3,604		3,604			3,604			3,604			3,604		25,228

U milijunima EUR (na tri decimale)

		Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.	NAKON 2034.	SVEUKUPNO
		2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1. – 4. višegodišnjeg financijskog okvira	Obveze	8,372	4,331	5,722	4,031	4,031	4,031	4,031	34,551	0,000	34,551
	Plaćanja	5,988	6,352	5,026	4,876	4,031	4,031	4,031	34,337	0,214	34,551

3.2.1.2.Odobrena sredstva koja se pokrivaju naknadama (EuroCloud i zajednička nabava usluga računalstva u oblaku)

U milijunima EUR (na tri decimale)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira					Broj
GU CNECT			Godina	Godina		Godina		Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.	NAKON 2034.	SVEUKUPNO
			2028.	2029.		2030.		2031.	2032.	2033.	2034.
Odobrena sredstva za poslovanje koja se financiraju iz naknada
Proračunska linija	Obveze	(1a)	0,000	2,940		4,410		5,880	2,570	2,570	2,570	20,939		20,939
	Plaćanja	(2a)	0,000	2,940		4,410		5,880	2,570	2,570	2,570	20,939		20,939
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz naknada
Proračunska linija		(3)
UKUPNA odobrena sredstva	Obveze	=1a+3	0,000	2,940		4,410		5,880	2,570	2,570	2,570	20,939	0,000	20,939
za GU CNECT	Plaćanja	=2a+3	0,000	2,940		4,410		5,880	2,570	2,570	2,570	20,939		20,939

GU DIGIT			Godina	Godina	Godina	Godina		Godina		Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.	NAKON 2034.	SVEUKUPNO
			2028.	2029.	2030.	2031.		2032.		2033.	2034.
Odobrena sredstva za poslovanje koja se financiraju iz naknada
Proračunska linija	Obveze	(1a)	0,000	3,027	4,317	6,037		6,342		6,663	7,001	33,387		33,387
	Plaćanja	(2a)	0,000	3,027	4,317	6,037		6,342		6,663	7,001	33,387		33,387
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz naknada
Proračunska linija		(3)										0		0
UKUPNA odobrena sredstva	Obveze	=1a+3	0,000	3,027	4,317	6,037		6,342		6,663	7,001	33,387	0,000	33,387
za GU DIGIT	Plaćanja	=2a+3	0,000	3,027	4,317	6,037		6,342		6,663	7,001	33,387		33,387
			Godina	Godina	Godina		Godina		Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.	NAKON 2034.	SVEUKUPNO
			2028.	2029.	2030.		2031.		2032.	2033.	2034.
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Obveze	(4)	0,000	5,967	8,727		11,917		8,912	9,233	9,570	54,326	0,000	54,326
	Plaćanja	(5)	0,000	5,967	8,727		11,917		8,912	9,233	9,570	54,326		54,326
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe		(6)
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 2.	Obveze	=4+6	0,000	5,967	8,727		11,917		8,912	9,233	9,570	54,326	0,000	54,326
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja	=5+6	0,000	5,967	8,727		11,917		8,912	9,233	9,570	54,326	0,000	54,326

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje (ne ispunjava se za decentralizirane agencije)

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (na tri decimale)

Navesti ciljeve i ostvarenja 

Godina   2024.

Godina   2025.

Godina   2026.

Godina   2027.

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti odjeljak 1.6.)

UKUPNO

OSTVARENJA

Vrsta 44

Prosječni trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Ukupni broj

Ukupni trošak

SPECIFIČNI CILJ br. 1 45 …

– Ostvarenje

– Ostvarenje

– Ostvarenje

Međuzbroj za specifični cilj br. 1

SPECIFIČNI CILJ br. 2...

– Ostvarenje

Međuzbroj za specifični cilj br. 2

UKUPNO

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO 2028. – 2034.
	2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
NASLOV 4.
Ljudski resursi	3,604	3,604	3,604	3,604	3,604	3,604	3,604	25.22Ff8
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj za NASLOV 4.	3,604	3,604	3,604	3,604	3,604	3,604	3,604	25,228
Izvan NASLOVA 4.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj izvan NASLOVA 4.
UKUPNO	3,604	3,604	3,604	3,604	3,604	3,604	3,604	25,228

Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga dodaje se samo u ilustrativne svrhe i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka. Sva odobrena proračunska i kadrovska sredstva od 2028. okvirna su.

3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda

Nije primjenjivo.

3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva

Vidjeti prethodnu tablicu.

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV)

IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA		Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina
		2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
 Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		11	11	11	11	11	11	11
20 01 02 03 (Delegacije EU-a)		0	0	0	0	0	0	0
01 01 01 01 (Neizravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
01 01 01 11 (Izravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti)		0	0	0	0	0	0	0
• Vanjsko osoblje (EPRV)
20 02 01 (UO, UNS iz „globalne omotnice”)		14	14	14	14	14	14	14
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)		0	0	0	0	0	0	0
Linija za administrativnu potporu  [XX 01 YY YY]	– u sjedištu	0	0	0	0	0	0	0
	– u delegacijama EU-a	0	0	0	0	0	0	0
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 7.		0	0	0	0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 7.		0	0	0	0	0	0	0
UKUPNO		25	25	25	25	25	25	25

Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga dodaje se samo u ilustrativne svrhe i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka. Sva odobrena proračunska i kadrovska sredstva od 2028. okvirna su.

3.2.4.2.Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda

Nije primjenjivo.

3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima

Osoblje potrebno za provedbu prijedloga (EPRV):

	Sadašnje osoblje službi Komisije	Dodatno osoblje*
		Financira se u okviru naslova 7. ili istraživanja	Financira se iz linije BA	Financira se iz naknada
Radna mjesta prema planu radnih mjesta	5	6	Nije primjenjivo
Vanjsko osoblje (UO, UNS, UsO)	10	4

* Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga okviran je i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijskih obveza Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034. te o godišnjem proračunskom postupku i upravljačkom mehanizmu.

Komisiji je već na raspolaganju 15 EPRV-a potrebnih za inicijativu, a preraspodijelit će se na sljedeći način:

–GU CNECT: 2 EPRV-a na radnim mjestima utvrđenima u planu radnih mjesta i 5 EPRV-a vanjskog osoblja,

–GU DIGIT: 3 EPRV-a na radnim mjestima utvrđenima u planu radnih mjesta i 5 EPRV-a vanjskog osoblja.

Uz te postojeće resurse za inicijativu je potrebno još 10 EPRV-a dodatnog osoblja. Riječ je o 6 dužnosnika i 4 člana ugovornog osoblja, koji će se rasporediti između GU-a CNECT i GU-a DIGIT kako slijedi:

–GU CNECT: 3 EPRV-a na radnim mjestima utvrđenima u planu radnih mjesta i 3 EPRV-a vanjskog osoblja,

–GU DIGIT: 3 EPRV-a na radnim mjestima utvrđenima u planu radnih mjesta i 1 EPRV vanjskog osoblja.

Ta se dodatna radna mjesta traže povrh trenutačnog broja zaposlenih kako bi se inicijativa mogla provesti potpuno i učinkovito. Postojeći ljudski resursi predmetnih glavnih uprava ne mogu preuzeti nove zadaće uvedene Prijedlogom. Dodatne potrebe za ljudskim resursima povezane s ovim Prijedlogom nije moguće pokriti preraspodjelom unutar predmetne glavne uprave/službe ni iz ograničene Komisijine pričuve za preraspodjelu osoblja.

Opis novih zadaća koje će obavljati GU CNECT i GU DIGIT:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Dužnosnici i privremeno osoblje obavljat će sljedeće zadaće: 1.utvrđivanje i vođenje programa rada u okviru prvog stupa inicijative, uključujući izradu detaljnih projektnih planova, planiranje proračuna, raspodjelu resursa te utvrđivanje ključnih pokazatelja uspješnosti i mehanizama praćenja; 2.izrada smjernica, delegiranih akata i procjena ovisnosti, obavljanje poslova tajništva komitološkog odbora i nadzor provedbe inicijative, što će uključivati: a.izradu sveobuhvatnih smjernica, preporuka, predložaka i alata za potporu državama članicama u provedbi drugog i trećeg stupa inicijative; b.prema potrebi izradu provedbenih akata, na primjer o zahtjevima koji se primjenjuju na članove Federacije EuroCloud i postupku ocjenjivanja njihovih zahtjeva za članstvo; c.sastavljanje izvješća o praćenju tržišta radi utvrđivanja usluga računalstva u oblaku za koje Unija uvelike ovisi o jednom pravnom subjektu ili ograničenom broju pravnih subjekata iz trećih zemalja; d.obavljanje poslova tajništva, uključujući izradu dokumenata i izvješća te koordinaciju s dionicima; e.praćenje napretka inicijative u odnosu na utvrđene ključne pokazatelje uspješnosti i ključne etape, utvrđivanje mogućih problema i rizika te, prema potrebi, pružanje tehničke pomoći i potpore državama članicama; f.uspostavu sustava upravljanja znanjem radi prikupljanja i dijeljenja najboljih primjera iz prakse, stečenih iskustava i stručnog znanja u okviru inicijative; 3.izrada natječajnih specifikacija za vanjskog pružatelja usluga koji će izgraditi, razvijati i održavati repozitorij suverenih usluga te ocjenjivanje i utvrđivanje daljnjih postupaka upravljanja. Nakon uspostave redovita provedba revizije/procjene na uzorku certificiranih usluga uvrštenih u repozitorij, što će uključivati izradu revizijskih protokola i metodologija procjene i/ili postupaka kontrole kvalitete radi pouzdanosti dostavljenih informacija; 4.provedba nabave platforme Federacije EuroCloud i pomoć pri uspostavi te federacije. Voditi sustav upravljanja Federacijom, npr. provjeravati ispunjenost uvjeta za članstvo, ocjenjivati zahtjeve država članica i drugih tijela javnog sektora za pristupanje te osmišljavati i provoditi zajednička pravila i politike za sudjelovanje u Federaciji; 5.uspostaviti sustave koji trenutačno ne postoje u okviru zajedničke nabave, među ostalim za upravljanje složenošću nabave umjetne inteligencije, održavanje odnosa s državama članicama i javnim naručiteljima te djelotvorno i učinkovito funkcioniranje okvira. To će uključivati zadaće kao što su uspostava i vođenje postupaka javne nabave usluga računalstva u oblaku, softvera i UI sustava, koordinacija s organizacijama sudionicama i pružateljima usluga, upravljanje ugovorima i sporazumima s pružateljima usluga i postizanje usklađenosti s propisima i politikama EU-a; 6.razvijati i održavati odnose s dionicima, uključujući države članice, predstavnike industrije i druge relevantne strane, kako bi inicijativa bila dobro koordinirana, djelotvorna i prilagođena potrebama dionika. To će među ostalim uključivati organiziranje redovitih sastanaka, radionica i konferencija radi poticanja komunikacije i suradnje. Uključivat će i blisku suradnju s nadležnim tijelima u poduzimanju istražnih i izvršnih mjera radi postizanja usklađenosti s glavom IV. Akta.

Vanjsko osoblje

Vanjsko osoblje obavljat će sljedeće zadaće: 1.redovito upravljati projektima odabranima u okviru programa rada prvog stupa, uključujući praćenje njihova napretka, koordinaciju s korisnicima te provjeru rezultata projekata i ključnih etapa kako bi se ostvarivali pravodobno, u okviru proračuna i u skladu sa zahtijevanim standardima kvalitete. Inicijativa će se provoditi u sljedećem VFO-u i temeljit će se na rezultatima postojećih projekata koji su već odobreni u okviru programa Obzor Europa i Digitalna Europa, na primjer projekta Simpl i Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge, među ostalim u koordinaciji s drugim odjelima; 2.uspostaviti i primjenjivati mehanizme potpore za pružanje smjernica državama članicama pri uvođenju zona ubrzanog razvoja podatkovnih centara, posebno tijekom prve dvije godine provedbe inicijative. To će uključivati pružanje ad hoc potpore državama članicama pri razvoju i provedbi nacionalnih strategija i planova. Nakon početnog razdoblja tu će zadaću postupno zamijeniti ad hoc koordinacija, koja će podrazumijevati ciljanu potporu državama članicama prema potrebi i praćenje usklađenosti inicijative s potrebama i prioritetima njezinih dionika; 3.svake godine pokrenuti i voditi studiju za praćenje računalnog kapaciteta u cijeloj Europi, što će uključivati utvrđivanje opsega i metodologije studije, provjeru prikupljenih podataka i preispitivanje rezultata; 4.upravljati aktivnostima zajedničke nabave, posebno u vezi sa strateškom nabavom i oblikovanjem tržišta, što će uključivati vođenje ureda za upravljanje dobavljačima te izradu specifikacija i tehničkih zahtjeva za usluge računalstva u oblaku, usluge u području umjetne inteligencije i softverske usluge; 5.upravljati repozitorijem suverenih usluga na godišnjoj razini, među ostalim nadzirati aktivnosti ugovaratelja povezanih s radom repozitorija. To će uključivati tehničko upravljanje projektom, tj. provjeru isporučuje li ugovaratelj repozitorij u skladu s dogovorenim tehničkim specifikacijama, rokovima i proračunom te praćenje njegovih postupaka kako bi repozitorij ispunjavao propisane standarde; 6.upravljati vanjskim ugovornim suradnikom zaduženim za administrativne, tehničke i operativne aktivnosti platforme Federacije EuroCloud na godišnjoj razini te tehničkim aspektima te platforme, uključujući nadzor tehničke arhitekture i infrastrukture.

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom

Obvezno: u sljedećoj tablici treba navesti najbolju procjenu ulaganja povezanih s digitalnom tehnologijom koja proizlaze iz prijedloga/inicijative.

Iznimno, ako je to potrebno za provedbu prijedloga/inicijative, odobrena sredstva iz naslova 7. treba navesti u za to predviđenoj liniji.

Odobrena sredstva iz naslova 1. – 6. trebaju se navesti kao „Rashodi za IT za operativne programe u okviru određene politike”. Ti se rashodi odnose na odobrena sredstva za poslovanje koja će se iskoristiti za ponovnu upotrebu / kupnju / razvoj IT platformi / alata izravno povezanih s provedbom inicijative i s povezanim ulaganjima (licencije, studije, pohrana podataka itd.). Informacije u tablici trebaju biti u skladu s podacima navedenima u odjeljku 4. „Digitalni aspekti”.

UKUPNA odobrena sredstva za IT i digitalnu tehnologiju	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
	2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
NASLOV 4.
Rashodi za IT (institucijski)	0	0	0	0	0	0	0	0
Međuzbroj za NASLOV 4.	0	0	0	0	0	0	0	0
Izvan NASLOVA 4.
Rashodi za IT za operativne programe u okviru određene politike	0	0	0	0	0	0	0	0
Međuzbroj izvan NASLOVA 4.	0	0	0	0	0	0	0	0
UKUPNO	0	0	0	0	0	0	0	0

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

Prijedlog/inicijativa:

–    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)

–    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u

–    zahtijeva reviziju VFO-a

3.2.7.Doprinos trećih strana 

Prijedlog/inicijativa:

–    ne predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju

–    predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (na tri decimale)

	Godina   2028.	Godina   2029.	Godina   2030.	Godina   2031.	Godina   2032.	Godina   2033.	Godina   2034.	Ukupno
Tijelo koje sudjeluje u financiranju
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva

 
3.3.    Procijenjeni učinak na prihode 

–    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–    na vlastita sredstva

–    na ostale prihode

–    navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (na tri decimale)

Proračunska linija prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu	Učinak prijedloga/inicijative 46
		Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Godina 2031.	Godina 2032.	Godina 2033.	Godina 2034.
Naknada za uslugu zajedničke nabave usluga računalstva u oblaku (GU DIGIT)		0,000	3,027	4,317	6,037	6,342	6,663	7,001
Naknada za Federaciju EuroCloud (GU CNECT)		0,000	2,940	4,410	5,880	2,570	2,570	2,570

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

4.Digitalni aspekti

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju

Opći opis zahtjeva relevantnih za digitalizaciju i povezanih kategorija (podaci, digitalizacija i automatizacija procesa, digitalna rješenja i/ili digitalne javne usluge)

Upućivanje na zahtjev	Opis zahtjeva	Dionici na koje zahtjev utječe ili na koje se odnosi	Postupci na visokoj razini	Kategorije
GLAVA II. AKTIVNOSTI ISTRAŽIVANJA, RAZVOJA I UVOĐENJA EKOSUSTAVA RAČUNALSTVA U OBLAKU I UMJETNE INTELIGENCIJE Članak 7. Nacionalne strategije za računalstvo u oblaku i umjetnu inteligenciju	Države članice moraju obavijestiti Komisiju o svojim nacionalnim strategijama.	Europska komisija Nacionalna nadležna tijela	Obavješćivanje	Podaci
GLAVA III. KAPACITETI PODATKOVNIH CENTARA Članak 14. Dodjela statusa strateškog projekta podatkovnog centra	Zahtjevi za dodjelu statusa strateškog projekta podatkovnog centra moraju sadržavati sve potrebne i relevantne informacije kako bi se dokazalo da projekt ispunjava relevantne kriterije.	Nositelji projekata Europska komisija	Praćenje uvida iz zahtjeva	Podaci
GLAVA III. KAPACITETI PODATKOVNIH CENTARA Članak 15. Praćenje manjka kapaciteta	Komisija prati računalni kapacitet dostupan u Uniji, uključujući kapacitet računalstva na rubu mreže, opseg potražnje za kapacitetima podatkovnih centara i razmjere manjka kapaciteta.	Europska komisija Nacionalna nadležna tijela	Prikupljanje podataka	Podaci
GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 17. Priznavanje pružatelja usluga računalstva u oblaku	Pružatelj usluga računalstva u oblaku koji želi da mu se prizna da nudi određenu razinu jamstva Unije podnosi zahtjev za priznavanje nacionalnom nadležnom tijelu države poslovnog nastana.	Pružatelji usluga računalstva u oblaku Nacionalna nadležna tijela	Mehanizam nadzora	Podaci
GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 19. Samoocjenjivanje sukladnosti	Pružatelj usluga računalstva u oblaku može izdati samoocjenu sukladnosti kako bi dokazao sukladnost s 1. razinom jamstva Unije. Te samoocjene moraju biti javno dostupne.	Pružatelji usluga računalstva u oblaku Nacionalna nadležna tijela Europska komisija	Mehanizam nadzora	Podaci
GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 20. Neovisna revizija	Utvrđuje se mogućnost provedbe neovisnih revizija za 2., 3. i 4. razinu jamstva Unije. Odredbe koje se odnose na podatkovne aspekte u kontekstu takvih revizija.	Pružatelji usluga računalstva u oblaku Revizijske organizacije Europska komisija	Mehanizam nadzora	Podaci
GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 21. Sadržaj i kvaliteta revizijskih dokaza	Revizije se moraju temeljiti na prilozima II. (Kriteriji za razine jamstva Unije) i III. (Revizijski dokazi za revizijski postupak). Moraju biti dovoljno potpune i pouzdane.	Pružatelji usluga računalstva u oblaku Revizijske organizacije Europska komisija	Kvaliteta podataka	Podaci
GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 22. Središnji repozitorij usluga računalstva u oblaku	Komisija uspostavlja i održava poseban repozitorij usluga računalstva u oblaku koje su priznate na temelju kriterija za određenu razinu jamstva Unije. Nacionalno nadležno tijelo države poslovnog nastana koje provodi provjeru registrira usluge obuhvaćene revizijom u središnjem repozitoriju. Svaki opoziv priznanja objavljuje se u središnjem registru i u njemu ostaje dostupan pet godina. Komisija objavljuje središnji repozitorij na posebnim i pristupačnim internetskim stranicama te ga zajedno s nacionalnim nadležnim tijelima država poslovnog nastana redovito ažurira.	Europska komisija Nacionalna nadležna tijela	Repozitorij	Digitalno rješenje Podaci Digitalna javna usluga
GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 23. Obveze transparentnosti	Ako dozna za bilo koju informaciju ili bitnu promjenu okolnosti povezanu s uslugama računalstva u oblaku koja može utjecati na revizorsko izvješće/mišljenje, pružatelj usluga bez nepotrebne odgode obavješćuje revizijsku organizaciju i nacionalno nadležno tijelo države poslovnog nastana. Revizijska organizacija bez nepotrebne odgode obavješćuje nacionalno nadležno tijelo i Komisiju ako je rezultate revizorskog izvješća i mišljenja potrebno izmijeniti ili poništiti. Nacionalno nadležno tijelo države poslovnog nastana bez nepotrebne odgode obavješćuje nacionalna nadležna tijela drugih država članica i Komisiju ako je rezultate priznavanja potrebno izmijeniti ili poništiti.	Pružatelji usluga računalstva u oblaku Revizijske organizacije Nacionalna nadležna tijela Europska komisija	Obavješćivanje	Podaci
GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 24. Sankcije i naknade štete	Države članice što prije obavješćuju Komisiju o pravilima o sankcijama i naknadama štete te o svim izmjenama koje na njih utječu.	Nacionalna nadležna tijela Europska komisija	Obavješćivanje	Podaci
GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 25. Nacionalna nadležna tijela	Svaka država članica imenuje jedno ili više nacionalnih nadležnih tijela. Države članice Komisiji dostavljaju popis tih tijela. Komisija vodi javni registar tih tijela.	Europska komisija Nacionalna nadležna tijela	Imenovanje nadležnih tijela	Podaci
GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 27. Uzajamna pomoć	Tokovi podataka u kontekstu suradnje među nacionalnim nadležnim tijelima.	Nacionalna nadležna tijela Europska komisija	Razmjena podataka	Podaci
GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 89. Prekogranična suradnja	Tokovi podataka u kontekstu prekogranične suradnje.	Nacionalna nadležna tijela Europska komisija	Razmjena podataka	Podaci
GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 29. Procjena rizika	Države članice moraju provesti procjenu ili procjene rizika uzimajući u obzir smjernice Komisije u najvećoj mogućoj mjeri. Države članice obavješćuju Komisiju o rezultatima procjene rizika. Za potrebe izrade smjernica Komisija ima pravo zatražiti informacije od pružatelja usluga računalstva u oblaku.	Države članice Europska komisija Pružatelji usluga računalstva u oblaku	Procjena rizika	Podaci
GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 33. Praćenje nabave inovacija u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije	Države članice svake godine Komisiji dostavljaju određene informacije o praćenju nabave inovativnih usluga računalstva u oblaku i UI sustava.	Države članice Europska komisija	Izvješćivanje	Podaci
GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 34. Osnivanje Europske federacije oblaka za javni sektor	Komisija uspostavlja platformu za Federaciju EuroCloud.	Europska komisija Subjekti Unije Tijela javnog sektora	Zahtjevi za digitalno rješenje	Digitalna javna usluga Digitalno rješenje
GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 37. Aktivnosti nabave koje provodi Komisija	Komisija može uspostaviti i voditi platformu za zajedničku nabavu koja može uključivati usluge za olakšavanje provedbe aktivnosti nabave iz ovog poglavlja.	Europska komisija	Zahtjevi za digitalno rješenje	Digitalno rješenje
GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 42. Dijeljenje i ponovna upotreba softvera	Za stavljanje softvera nad kojim ima pravo intelektualnog vlasništva na raspolaganje za ponovnu upotrebu u okviru licencije otvorenog koda subjekt Unije ili tijelo javnog sektora koristi katalog ili repozitorij koji je povezan s katalogom rješenja otvorenog koda EU-a.	Subjekti Unije Tijela javnog sektora Europska komisija	Katalog	Digitalno rješenje
GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 43. Katalog rješenja otvorenog koda EU-a	Komisija osigurava i održava katalog rješenja otvorenog koda EU-a kao centralizirani katalog za pristup softveru koji su subjekti Unije i tijela javnog sektora stavili na raspolaganje za ponovnu upotrebu. Katalog rješenja otvorenog koda EU-a smješten je na portalu interoperabilne Europe. Komisija odlučuje o zahtjevu bilo kojeg subjekta Unije ili tijela javnog sektora koje posjeduje ili održava katalog ili repozitorij da se taj katalog ili repozitorij poveže s katalogom rješenja otvorenog koda EU-a te da mu se iz njega može pristupiti.	Europska komisija	Katalog	Digitalno rješenje

4.2.Podaci

Opći opis relevantnih podataka

Vrsta podataka	Upućivanja na zahtjeve	Norma i/ili specifikacija (ako je primjenjivo)
Nacionalne strategije država članica	GLAVA II. AKTIVNOSTI ISTRAŽIVANJA, RAZVOJA I UVOĐENJA EKOSUSTAVA RAČUNALSTVA U OBLAKU I UMJETNE INTELIGENCIJE Članak 7. Nacionalne strategije za računalstvo u oblaku i umjetnu inteligenciju	Minimalni zahtjevi koji se odnose na sadržaj nacionalnih strategija
Podaci o zahtjevima za priznavanje statusa strateškog projekta	GLAVA III. KAPACITETI PODATKOVNIH CENTARA Članak 14. Dodjela statusa strateškog projekta podatkovnog centra	Navode se sve potrebne i relevantne informacije kako bi se dokazalo da projekt ispunjava relevantne kriterije.
Statistika i podaci potrebni za praćenje manjka kapaciteta	GLAVA III. KAPACITETI PODATKOVNIH CENTARA Članak 15. Praćenje manjka kapaciteta	Nije primjenjivo
Podaci u kontekstu zahtjeva koje podnose pružatelji usluga koji žele da im se prizna da nude razinu jamstva Unije	GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 17. Priznavanje pružatelja usluga računalstva u oblaku	Nije primjenjivo
EU izjava o sukladnosti	GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 19. Samoocjenjivanje sukladnosti	Nije primjenjivo
Revizorsko izvješće podneseno radi priznavanja i povezana razmjena podataka	GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 20. Neovisna revizija Članak 21. Sadržaj i kvaliteta revizijskih dokaza	Kvaliteta podataka: dovoljno potpuni i pouzdani; minimalni sadržaj za revizije.
Podaci o priznatim uslugama	GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 22. Središnji repozitorij usluga računalstva u oblaku	Središnji repozitorij sadržava informacije o uslugama računalstva u oblaku za koje je priznato da nude određenu razinu jamstva Unije
Obavijest o informacijama ili bitnoj promjeni okolnosti povezanima s uslugama računalstva u oblaku koje mogu utjecati na revizorsko izvješće/mišljenje ili priznavanje te povezani tokovi podataka	GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 23. Obveze transparentnosti	Nije primjenjivo
Obavješćivanje o pravilima i mjerama za sankcije	GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 24. Sankcije i naknade štete	Nije primjenjivo
Podaci o imenovanim nacionalnim nadležnim tijelima	GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 25. Nacionalna nadležna tijela	Nije primjenjivo
Podaci koji se koriste u kontekstu suradnje među nacionalnim nadležnim tijelima	GLAVA IV. AUTONOMIJA Članak 27. Uzajamna pomoć	Nije primjenjivo
Podaci koji se koriste u kontekstu prekogranične suradnje	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 28. Prekogranična suradnja	Nije primjenjivo
Procjene rizika koje provode države članice	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 29. Procjena rizika	Nije primjenjivo
Informacije koje pružatelji usluga dostavljaju Komisiji za potrebe izrade smjernica	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 29. Procjena rizika	Nije primjenjivo
Podaci o praćenju nabave inovativnih usluga računalstva u oblaku i UI sustava	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 33. Nabava inovacija	Nije primjenjivo

Usklađenost s Europskom strategijom za podatke

Objasniti kako su zahtjevi usklađeni s Europskom strategijom za podatke

Prijedlog je u skladu s pravilima o promjeni usluga obrade podataka uvedenima Aktom o podacima. Taj akt omogućuje promjenu pružatelja usluga i uklanja ključne izvore ovisnosti o određenom pružatelju usluga kako bi se pružatelji usluga računalstva u oblaku u EU-u natjecali na temelju kvalitete, inovacija i cijene. Cilj mu je korisnicima usluga u oblaku omogućiti da slobodno odaberu pružatelja usluga koji najbolje odgovara njihovim potrebama i kombiniraju ponude više pružatelja usluga u okviru pristupa koji se sastoji od više oblaka. Međutim, Akt o podacima nije usmjeren na postizanje konkurentnije ponude usluga računalstva u oblaku u EU-u ili poticanje raznolikijeg skupa pružatelja usluga računalstva u oblaku na ulazak na tržište. Akt o podacima otvara put prema mogućem smanjenju ovisnosti o neeuropskim pružateljima usluga, ali ne i prema suverenijem i pouzdanijem sektoru računalstva u oblaku u EU-u. Međutim, njegove odredbe o promjeni pružatelja usluga u oblaku i interoperabilnosti korisnicima omogućuju da odlučnije prihvate europske usluge računalstva u oblaku. Akt o podacima stoga je stvorio preduvjete za donošenje ovog Prijedloga.

Usklađenost s načelom „samo jednom”

Objasniti kako je uzeto u obzir načelo „samo jednom” i razmotren potencijal ponovnog korištenja postojećih podataka

Načelo „samo jednom” propisno je uzeto u obzir i sustavno će se primjenjivati kad god je to relevantno. To se posebno odnosi na: (a)statistiku i podatke potrebne za praćenje manjka kapaciteta; (b)podatke o priznatim uslugama; (c)informacije dostavljene Komisiji za potrebe analize tržišta.

Objasniti kako će novi podaci biti vidljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno iskoristivi te kako će biti u skladu sa standardima visoke kvalitete

Pružit će se digitalna rješenja kako bi se omogućili jednostavno pronalaženje, pristupačnost, interoperabilnost i ponovna upotreba novostvorenih podataka. Minimalni zahtjevi koji se odnose na sadržaj doprinijet će standardima visoke kvalitete podataka.

Tokovi podataka

Vrsta podataka	Upućivanja na zahtjeve	Subjekti koji dostavljaju podatke	Primatelji podataka	Povod za razmjenu podataka	Učestalost (ako je primjenjivo)
Nacionalne strategije država članica	GLAVA II. AKTIVNOSTI ISTRAŽIVANJA, RAZVOJA I UVOĐENJA EKOSUSTAVA RAČUNALSTVA U OBLAKU I UMJETNE INTELIGENCIJE Članak 7. Nacionalne strategije za računalstvo u oblaku i umjetnu inteligenciju	Države članice	Europska komisija	U roku od tri mjeseca od donošenja nacionalne strategije	Po donošenju/reviziji
Podaci o zahtjevima za priznavanje statusa strateškog projekta	GLAVA III. KAPACITETI PODATKOVNIH CENTARA Članak 14. Dodjela statusa strateškog projekta podatkovnog centra	Podnositelj zahtjeva za dodjelu statusa strateškog projekta	Europska komisija	Podnošenje zahtjeva za vrijeme otvorenog poziva na iskaz interesa	//
Podaci u kontekstu podnošenja zahtjeva pružatelja usluga računalstva u oblaku koji žele pružati usluge subjektima Unije i tijelima javnog sektora	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 17. Priznavanje pružatelja usluga računalstva u oblaku	Pružatelj usluga računalstva u oblaku koji podnosi zahtjev	Nacionalno nadležno tijelo u državi njegova poslovnog nastana	Podnošenje zahtjeva za pružanje usluga subjektima Unije i tijelima javnog sektora	//
Podaci u kontekstu podnošenja zahtjeva pružatelja usluga računalstva u oblaku koji žele pružati usluge subjektima Unije i tijelima javnog sektora: ishod zahtjeva (odbijanje, traženje dodatnih dokaza, priznavanje usluge pružatelja)	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 17. Priznavanje pružatelja usluga računalstva u oblaku	Nacionalno nadležno tijelo	Pružatelj usluga računalstva u oblaku koji podnosi zahtjev	Donesen zaključak o početnom priznavanju	//
Podaci u kontekstu podnošenja zahtjeva pružatelja usluga računalstva u oblaku koji žele pružati usluge subjektima Unije i tijelima javnog sektora: distribucija zaključka radi preispitivanja	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 17. Priznavanje pružatelja usluga računalstva u oblaku	Nacionalno nadležno tijelo	Sva nacionalna nadležna tijela	Pružatelj usluga računalstva u oblaku obaviješten o priznavanju	//
Podaci u kontekstu podnošenja zahtjeva pružatelja usluga računalstva u oblaku koji žele pružati usluge subjektima Unije i tijelima javnog sektora: Prigovori	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 17. Priznavanje pružatelja usluga računalstva u oblaku	Sva nacionalna nadležna tijela	Nacionalno nadležno tijelo	Nacionalno nadležno tijelo ima prigovor na zaključak nacionalnog nadležnog tijela države poslovnog nastana	//
Podaci u kontekstu podnošenja zahtjeva pružatelja usluga računalstva u oblaku koji žele pružati usluge subjektima Unije i tijelima javnog sektora: predmeti upućeni Komisiji	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 17. Priznavanje pružatelja usluga računalstva u oblaku	Nacionalna nadležna tijela	Europska komisija	Nacionalna nadležna tijela ne mogu postići dogovor	//
Podaci u kontekstu podnošenja zahtjeva pružatelja usluga računalstva u oblaku koji žele pružati usluge subjektima Unije i tijelima javnog sektora: odluka Komisije o upućenom predmetu	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 17. Priznavanje pružatelja usluga računalstva u oblaku	Europska komisija	Nacionalna nadležna tijela	Komisija donosi odluku o predmetu u kojem nacionalna nadležna tijela nisu bila suglasna	//
Podaci u kontekstu podnošenja zahtjeva pružatelja usluga računalstva u oblaku koji žele pružati usluge subjektima Unije i tijelima javnog sektora: zahtjev za informacije	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 17. Priznavanje pružatelja usluga računalstva u oblaku	Nacionalna nadležna tijela	Europska komisija	Nacionalna nadležna tijela odlučuju iskoristiti svoje pravo na zahtjev za informacije	//
Podaci u kontekstu podnošenja zahtjeva pružatelja usluga računalstva u oblaku koji žele pružati usluge subjektima Unije i tijelima javnog sektora: odgovor na zahtjev za informacije	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 17. Priznavanje pružatelja usluga računalstva u oblaku	Europska komisija	Nacionalna nadležna tijela	Primljen zahtjev za informacije od nacionalnih nadležnih tijela	//
EU izjava o sukladnosti	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 19. Samoocjenjivanje sukladnosti	Pružatelji usluga računalstva u oblaku	Javnost	Provedeno samoocjenjivanje	//
Revizorsko izvješće podneseno radi validacije i povezana razmjena podataka: informacije potrebne za reviziju	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 20. Neovisna revizija Članak 21. Sadržaj i kvaliteta revizijskih dokaza	Pružatelji usluga računalstva u oblaku	Revizijska organizacija	Provedba revizije	//
Revizorsko izvješće podneseno radi validacije i povezana razmjena podataka: revizorska izvješća	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 20. Neovisna revizija Članak 21. Sadržaj i kvaliteta revizijskih dokaza	Pružatelji usluga računalstva u oblaku	Revizijska organizacija i nacionalna nadležna tijela	Revizija dovršena	//
Podaci o priznatim uslugama: središnji repozitorij usluga računalstva u oblaku	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 22. Središnji repozitorij usluga računalstva u oblaku	Nacionalno nadležno tijelo za provjeru	Središnji repozitorij usluga računalstva u oblaku (Europska komisija)	Dodijeljeno priznanje	//
Podaci o priznatim uslugama: javno dostupne internetske stranice Europske komisije	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 22. Središnji repozitorij usluga računalstva u oblaku	Europska komisija Nacionalno nadležno tijelo države poslovnog nastana	Javnost	Dodijeljeno priznanje	//
Obavijest o informacijama ili bitnoj promjeni okolnosti povezanima s uslugama računalstva u oblaku koje mogu utjecati na revizorsko izvješće/mišljenje te povezani tokovi podataka: početna obavijest	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 23. Obveze transparentnosti	Pružatelji usluga računalstva u oblaku	Revizijska organizacija Nacionalno nadležno tijelo Europska komisija	Bitna promjena uvjeta na strani pružatelja usluga	//
Obavijest o informacijama ili bitnoj promjeni okolnosti povezanima s uslugama računalstva u oblaku koje mogu utjecati na revizorsko izvješće/mišljenje te povezani tokovi podataka: obavijest o promjeni ishoda revizije	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 23. Obveze transparentnosti	Revizijska organizacija	Nacionalna nadležna tijela (države poslovnog nastana i drugih država članica) Europska komisija	Promjena ishoda revizije	//
Obavješćivanje o pravilima i mjerama za sankcije	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 24. Sankcije i naknade štete	Države članice	Europska komisija	Države članice utvrđuju/izmjenjuju okvir za izricanje sankcija	//
Podaci o imenovanim nacionalnim nadležnim tijelima: obavijest država članica	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 25. Nacionalna nadležna tijela	Države članice	Europska komisija	Imenovana nacionalna nadležna tijela (u roku od godine dana od datuma stupanja na snagu)	//
Podaci o imenovanim nacionalnim nadležnim tijelima: Podaci u javnom registru tijela	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 25. Nacionalna nadležna tijela	Europska komisija	Javnost	Nacionalna nadležna tijela imenovana i Komisija obaviještena	//
Podaci koji se koriste u kontekstu suradnje među nacionalnim nadležnim tijelima: razmjena informacija	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 27. Uzajamna pomoć	Nacionalna nadležna tijela	Nacionalna nadležna tijela	Potrebna je suradnja (razmjena informacija) među nacionalnim nadležnim tijelima	//
Podaci koji se koriste u kontekstu suradnje među nacionalnim nadležnim tijelima: zahtjevi za pomoć (i odgovori na takve zahtjeve)	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 27. Uzajamna pomoć	Nacionalna nadležna tijela	Nacionalna nadležna tijela	Pomoć koja se smatra potrebnom	//
Podaci koji se koriste u kontekstu prekogranične suradnje: zahtjev za procjenu – sumnja na nesukladnost	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 28. Prekogranična suradnja	Nacionalna nadležna tijela države pružanja usluge	Nacionalna nadležna tijela države podrijetla usluge	Zbog sumnji na nesukladnost podnosi se zahtjev za pomoć	//
Podaci koji se koriste u kontekstu prekogranične suradnje: Komisija je obaviještena o sumnjama na nesukladnost	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 28. Prekogranična suradnja	Nacionalna nadležna tijela države pružanja usluge	Europska komisija	Nadležno tijelo odlučuje od nadležnog tijela države poslovnog nastana zatražiti informacije za procjenu sumnji na nesukladnost	//
Podaci koji se koriste u kontekstu prekogranične suradnje: zahtjev za procjenu – sumnja na nesukladnost (Komisija)	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 28. Prekogranična suradnja	Nacionalna nadležna tijela države podrijetla usluge	Europska komisija Nacionalna nadležna tijela	Druga nadležna tijela ili Komisija sumnjaju na nesukladnost	//
Podaci koji se koriste u kontekstu prekogranične suradnje: ishod zahtjeva za procjenu – sumnja na nesukladnost	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 28. Prekogranična suradnja	Nadležna tijela države podrijetla	Tražitelji Europska komisija	U roku od dva mjeseca od podnošenja zahtjeva	//
Procjene rizika koje provode države članice	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 29. Procjena rizika	Države članice	Europska komisija	Procjena rizika provodi se u roku od godine dana od stupanja na snagu	Svake dvije godine
Informacije dostavljene Komisiji za potrebe izrade smjernica	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 29. Procjena rizika	Pružatelji usluga računalstva u oblaku	Europska komisija	//	//
Podaci o praćenju nabave inovativnih usluga računalstva u oblaku i UI sustava	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 33. Praćenje nabave inovacija u području računalstva u oblaku i umjetne inteligencije	Države članice	Europska komisija	//	Jedanput godišnje

4.3.Digitalna rješenja

Repozitorij priznatih usluga računalstva u oblaku

Digitalna i/ili sektorska politika (ako je primjenjivo)	Objašnjenje usklađenosti
Akt o umjetnoj inteligenciji	Nije primjenjivo
Okvir EU-a za kibernetičku sigurnost	Repozitorij će se temeljiti na najboljim primjerima iz prakse Komisije u području kibernetičke sigurnosti
eIDAS	Za potrebe repozitorija ponovno će se iskoristiti okvir za eIDAS u mjeri u kojoj je to relevantno
Jedinstveni digitalni pristupnik i Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI)	Nije primjenjivo
Ostalo (npr. Akt o interoperabilnoj Europi)	Potreba za dodatnom procjenom interoperabilnosti u skladu s Aktom o interoperabilnoj Europi (Uredba (EU) 2024/903) ocijenit će se nakon što postanu dostupne operativne pojedinosti za repozitorij priznatih usluga računalstva u oblaku.

Platforma Eurocloud

Digitalna i/ili sektorska politika (ako je primjenjivo)	Objašnjenje usklađenosti
Akt o umjetnoj inteligenciji	Nije primjenjivo
Okvir EU-a za kibernetičku sigurnost	Platforma bi trebala uključivati mehanizme za siguran pristup i upravljanje incidentima, kao što su zajedničko upravljanje identitetima, alati za uzajamnu autentifikaciju i alati za prijavu incidenata. Platforma će se temeljiti na najboljim primjerima iz prakse Komisije u području kibernetičke sigurnosti
eIDAS	Komisija će pojedinosti utvrditi naknadno.
Jedinstveni digitalni pristupnik i Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI)	Nije primjenjivo
Ostalo (npr. Akt o interoperabilnoj Europi)	Potreba za dodatnom procjenom interoperabilnosti u skladu s Aktom o interoperabilnoj Europi (Uredba (EU) 2024/903) ocijenit će se nakon što postanu dostupne operativne pojedinosti za platformu Eurocloud.

Platforma za zajedničku nabavu

Digitalna i/ili sektorska politika (ako je primjenjivo)	Objašnjenje usklađenosti
Akt o umjetnoj inteligenciji	Nije primjenjivo
Okvir EU-a za kibernetičku sigurnost	Platforma će se temeljiti na najboljim primjerima iz prakse Komisije u području kibernetičke sigurnosti
eIDAS	Komisija će pojedinosti utvrditi naknadno.
Jedinstveni digitalni pristupnik i Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI)	Nije primjenjivo
Ostalo (npr. Akt o interoperabilnoj Europi)	Nije primjenjivo

Katalog ili repozitorij softvera za ponovnu upotrebu koji je povezan s katalogom rješenja otvorenog koda EU-a

Digitalna i/ili sektorska politika (ako je primjenjivo)	Objašnjenje usklađenosti
Akt o umjetnoj inteligenciji	Nije primjenjivo
Okvir EU-a za kibernetičku sigurnost	Platforma će se temeljiti na najboljim primjerima iz prakse Komisije u području kibernetičke sigurnosti
eIDAS	Za potrebe repozitorija ponovno će se iskoristiti okvir za eIDAS u mjeri u kojoj je to relevantno
Jedinstveni digitalni pristupnik i Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI)	Nije primjenjivo
Ostalo (npr. Akt o interoperabilnoj Europi)	Nije primjenjivo

Katalog rješenja otvorenog koda EU-a

Digitalna i/ili sektorska politika (ako je primjenjivo)	Objašnjenje usklađenosti
Akt o umjetnoj inteligenciji	Nije primjenjivo
Okvir EU-a za kibernetičku sigurnost	Platforma će se temeljiti na najboljim primjerima iz prakse Komisije u području kibernetičke sigurnosti
eIDAS	Za potrebe kataloga ponovno će se iskoristiti okvir za eIDAS u mjeri u kojoj je to relevantno
Jedinstveni digitalni pristupnik i Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI)	Nije primjenjivo
Ostalo (npr. Akt o interoperabilnoj Europi)	Člankom 4. Akta o interoperabilnoj Europi (Uredba (EU) 2024/903) propisuje se obveza dijeljenja i ponovne upotrebe rješenja za interoperabilnost među subjektima Unije i tijelima javnog sektora. Katalog rješenja otvorenog koda EU-a ispunjava taj zahtjev.

4.4.Procjena interoperabilnosti

Digitalna javna usluga ili kategorija digitalnih javnih usluga	Opis	Upućivanja na zahtjeve	Rješenja za interoperabilnu Europu	Druga rješenja za interoperabilnost
Repozitorij priznatih suverenih usluga Unije	Poseban repozitorij Unije za priznate usluge računalstva u oblaku. Uspostavlja ga i održava Komisija. Nacionalna nadležna tijela u njemu registriraju relevantne usluge.	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 22. Središnji repozitorij usluga računalstva u oblaku	//	Nije primjenjivo
Federacija EuroCloud	Člankom 34. uspostavlja se Europska federacija oblaka za javni sektor (Federacija EuroCloud). Federacija EuroCloud trebala bi objediniti nacionalne inicijative u području računalstva u oblaku koje pružaju vrlo pouzdane i sigurne kapacitete u oblaku za javni sektor te olakšati dijeljenje takvih kapaciteta među subjektima Unije i tijelima javnog sektora. U tu svrhu trebalo bi uspostaviti platformu EuroCloud, koja će biti dostupna svim članovima Federacije.	GLAVA IV.   AUTONOMIJA Članak 34. Osnivanje Europske federacije oblaka za javni sektor	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo

 

Učinak zahtjeva na prekograničnu interoperabilnost za svaku digitalnu javnu uslugu

Repozitorij priznatih suverenih usluga Unije

Procjena	Mjere	Moguće preostale prepreke (ako je primjenjivo)
Usklađenost s postojećim digitalnim i sektorskim politikama Navesti primjenjive digitalne i sektorske politike	Pri uvođenju repozitorija priznatih suverenih usluga Unije u najvećoj će se mogućoj mjeri uzeti u obzir postojeće politike i sastavnice koje iz njih proizlaze.
Organizacijske mjere za neometano prekogranično pružanje digitalnih javnih usluga Navesti predviđene mjere upravljanja	Europska komisija zadužena je za uspostavu i održavanje repozitorija. Nacionalno tijelo za provjeru odgovorno je za učitavanje relevantnih podataka u repozitorij.	Komisija će naknadno morati detaljno utvrditi organizacijske mjere.
Poduzete mjere za ujednačeno shvaćanje podataka Navesti takve mjere	Komisija će semantičke mjere utvrditi naknadno.
Primjena zajednički dogovorenih otvorenih tehničkih specifikacija i normi Navesti takve mjere	Komisija će tehničke mjere utvrditi naknadno.

 

Federacija EuroCloud

Procjena	Mjere	Moguće preostale prepreke (ako je primjenjivo)
Usklađenost s postojećim digitalnim i sektorskim politikama Navesti primjenjive digitalne i sektorske politike	Pri uvođenju Federacije EuroCloud u najvećoj će se mogućoj mjeri uzeti u obzir postojeće politike i sastavnice koje iz njih proizlaze. Posebno: NIS2 za kibernetičku sigurnost, Simpl, podatkovni prostori	Nije primjenjivo
Organizacijske mjere za neometano prekogranično pružanje digitalnih javnih usluga Navesti predviđene mjere upravljanja	Detaljna pravila upravljanja platformom EuroCloud utvrdit će se sekundarnim zakonodavstvom na razini Unije.	Nije primjenjivo
Poduzete mjere za ujednačeno shvaćanje podataka Navesti takve mjere	Komisija će semantičke mjere utvrditi naknadno.	Nije primjenjivo
Primjena zajednički dogovorenih otvorenih tehničkih specifikacija i normi Navesti takve mjere	Komisija će tehničke mjere utvrditi naknadno.	Nije primjenjivo

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi

Opis mjere	Upućivanja na zahtjeve	Uloga Komisije	Dionici koje treba uključiti	Očekivani vremenski okvir
Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata kojima se određuju (i) tehničke, operativne i organizacijske mjere te (ii) postupak za sudjelovanje u Federaciji EuroCloud iz članka 40. stavka 2.	Članak 40., članak 41.	Izrada jednog ili više provedbenih akata	Europska komisija Države članice sudionice	Odredit će se naknadno

(1)    SL C, , str. .

(2)    SL C, , str. .

(3)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Akcijski plan za kontinent umjetne inteligencije”, 9.4.2025., COM(2025) 165 final .

(4)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, „Strategija za primjenu umjetne inteligencije”, 8.10.2025., COM(2025) 723 final .

(5)    Uredba (EU) 2023/2854 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o usklađenim pravilima za pravedan pristup podacima i njihovu uporabu i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive (EU) 2020/1828 (Akt o podacima) (SL L 2023/2854, 22.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2854/oj ).

(6)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, „Strategija za podatkovnu uniju”, 19.11.2025., COM(2025) 835 final .

(7)    Kako su definirana u Glavi I. članku 2. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36., ELI: http://data.europa.eu/eli/reco/2003/361/oj ).

(8)    Kako su definirana u točki 2. Priloga Preporuci Komisije (EU) 2025/1099 od 21. svibnja 2025. o definiciji malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije (SL L 2025/1099, 28.5.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reco/2025/1099/oj ).

(9)    Budućnost europske konkurentnosti. Dio A, Strategija za konkurentnost Europe („Draghijevo izvješće”), rujan 2024., https://data.europa.eu/doi/10.2872/9356120 .

(10)    Zajednička komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, „Jačanje gospodarske sigurnosti EU-a”, JOIN(2025) 977 final .

(11)    Zaključci o europskoj konkurentnosti u digitalnom desetljeću – zaključci Vijeća, 5.12.2025., https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-16430-2025-INIT/hr/pdf .

(12)    Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (Direktiva NIS 2) (SL L 333, 27.12.2022., str. 80., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2022/2555/oj ).

(13)    Uredba (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji i o izmjeni uredaba (EZ) br. 300/2008, (EU) br. 167/2013, (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1139 i (EU) 2019/2144 te direktiva 2014/90/EU, (EU) 2016/797 i (EU) 2020/1828 (Akt o umjetnoj inteligenciji) ( SL L, 2024/1689, 12.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj ).

(14)    Dodati upućivanja na Akt o čipovima 2.0. nakon donošenja. Vidjeti prijedlog Komisije [dodati upućivanje nakon objave].

(15)    Uredba (EU) 2021/696 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Svemirskog programa Unije i osnivanju Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013 i (EU) br. 377/2014 i Odluke br. 541/2014/EU (SL L 170, 12.5.2021., str. 69., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/696/oj ).

(16)    Odluka (EU) 2022/2481 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o uspostavi programa politike za digitalno desetljeće do 2030. (SL L 323, 19.12.2022., str. 4., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2022/2481/oj ).

(17)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Unija vještina”, 5.3.2025., COM(2025) 90 final .

(18)    Uredba Vijeća (EU) 2021/2085 od 19. studenoga 2021. o osnivanju zajedničkih poduzeća u okviru programa Obzor Europa te o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 219/2007, (EU) br. 557/2014, (EU) br. 558/2014, (EU) br. 559/2014, (EU) br. 560/2014, (EU) br. 561/2014 i (EU) br. 642/2014 (SL L 427, 30.11.2021., str. 17., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/2085/oj ).

(19)    Uredba Vijeća (EU) 2021/1173 od 13. srpnja 2021. o osnivanju Zajedničkog poduzeća za europsko računalstvo visokih performansi te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2018/1488 (SL L 256, 19.7.2021., str. 3., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/1173/oj ).

(20)    Uredba (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi programa Digitalna Europa te o stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2015/2240 (SL L 166, 11.5.2021., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/694/oj ).

(21)    Uredba (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013 (SL L 170, 12.5.2021., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/695/oj ).

(22)    Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi programa InvestEU i izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017 (SL L 107, 26.3.2021., str. 30., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/523/oj ).

(23)    Odluka (EU) 2022/2481 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o uspostavi programa politike za digitalno desetljeće do 2030. (SL L 323, 19.12.2022., str. 4., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2022/2481/oj ).

(24)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2024/1364 оd 14. ožujka 2024. o prvoj fazi uspostave zajedničkog programa Unije za ocjenjivanje podatkovnih centara (SL L 2024/1364, 17.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2024/1364/oj ).

(25)    Direktiva (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o energetskoj učinkovitosti i izmjeni Uredbe (EU) 2023/955 (preinaka) (SL L 231, 20.9.2023., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2023/1791/oj ).

(26)    Uredba (EU) 2024/1309 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2024. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja gigabitnih elektroničkih komunikacijskih mreža, izmjeni Uredbe (EU) 2015/2120 i stavljanju izvan snage Direktive 2014/61/EU (Akt o gigabitnoj infrastrukturi) (SL L 2024/1309, 8.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1309/oj ).

(27)    Dodati upućivanje na Uredbu o ubrzavanju procjena utjecaja na okoliš nakon donošenja. Vidjeti Prijedlog Komisije COM(2025) 984 final, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex:52025PC0984 .

(28)    Dodati upućivanje na Uredbu o uspostavi Europskog fonda za konkurentnost nakon donošenja. Vidjeti Prijedlog Komisije, COM(2025) 555 final/2, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex:52025PC0555R%2801%29 .

(29)    Uredba (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (preinaka) (SL L, 2024/2509, 26.9.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj ).

(30)    Zajednička izjava „Izgradnja oblaka sljedeće generacije za poduzeća i javni sektor u EU-u”, 15.10.2020., https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/news/towards-next-generation-cloud-europe .

(31)    Berlinska deklaracija o digitalnom društvu i digitalnoj upravi utemeljenoj na vrijednostima, 8.12.2020., https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/news/berlin-declaration-digital-society-and-value-based-digital-government .

(32)    Zaključci Vijeća o budućnosti digitalne politike EU-a, 21.5.2024., https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-9957-2024-INIT/hr/pdf .

(33)    Uredba (EU) 2024/2847 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o horizontalnim zahtjevima u pogledu kibernetičke sigurnosti za proizvode s digitalnim elementima i o izmjeni uredbi (EU) br. 168/2013 i (EU) 2019/1020 te Direktive (EU) 2020/1828 (Akt o kibernetičkoj otpornosti) (SL L, 2024/2847, 20.11.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2847/oj ).

(34)    Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2014/24/oj ).

(35)    Uredba (EU) 2024/903 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o utvrđivanju mjera za visoku razinu interoperabilnosti javnog sektora u Uniji (Akt o interoperabilnoj Europi) (SL L, 2024/903, 22.3.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/903/oj ).

(36)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva (SL L 123, 12.5.2016., str. 1. ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_interinstit/2016/512/oj ).

(37)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2011/182/oj ).

(38)    Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1725/oj ).

(39)    U smislu članka 58. stavka 2. točke (a) ili (b) Financijske uredbe.

(40)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(41)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(42)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(43)    Proračunske linije za novi VFO još nisu poznate.

(44)    Ostvarenja se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(45)    Kako je opisan u odjeljku 1.3.2. „Specifični ciljevi”.

(46)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), moraju se navesti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % za troškove prikupljanja.